Razlika između inačica stranice »Bijelci (leptiri)«
m (no summary specified) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | |||
| boja = pink | | boja = pink | ||
|naziv = Bijelci | |naziv = Bijelci | ||
Trenutačna izmjena od 07:41, 15. travnja 2022.
| Bijelci | |
|---|---|
 Kupusni bijelac (Pieris brassicae) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Razred: | Insecta |
| Podrazred: | Pterygota |
| Red: | Lepidoptera |
| Podred: | Ditrysia |
| Natporodica: | Papilionoidea |
| Porodica: | Pieridae Duponchel, 1835. |
| Raznolikost | |
| 76 rodova 1 051 vrsta | |
| Potporodice | |
| Dismorphiinae | |
Bijelci (Pieridae) porodica su bijelih ili žutih danjih leptira sa krilima promjera 3 do 6,5 cm. Pri mirovanju krila drže sklopljena i uzdignuta uvis. Donja strana krila je neuglednije boje sa sitnim crnim pjegama. Gusjenice su im slabo dlakave i često vrlo štetne u vrtovima i voćnjacima. Kukuljica je pasanica bez zapretka.
Vrste
Najpoznatije vrste su dobile imena prema biljkama kojima se hrane njihove gusjenice: glogov bijelac (Aporia crataegi) hrani se voćkama, kupusni bijelac (Pieris brassicae) kupusom, keljom i cvjetačom, repičin bijelac (Artogeia napi), gorušičin bijelac ili livadni bjelčić (Leptidea sinapis), djetelinska zlatna osmica (Colias alfacariensis), zorica (Anthocharis cardamines), a obični žućak (Gonopteryx rhamni) prvi je proljetni leptir.[1][2][3]
Galerija
Kukuljica glogovog bijelca
Obični žućak
Gorušičin bijelac
_1.jpg)
Izvori
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2000.
- ↑ Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. ISBN 86-361-0709-1 .
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8