Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bihevioralni modernitet: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bihevioralni modernitet'''-->[[datoteka:Lascaux painting.jpg|thumb|300px|gornjopaleolitske, 16.000 godina stare špiljske slikarije iz [[Lascaux|špilje Lascauxa]] u Francuskoj]]
[[datoteka:Lascaux painting.jpg|thumb|300px|gornjopaleolitske, 16.000 godina stare špiljske slikarije iz [[Lascaux|špilje Lascauxa]] u Francuskoj]]


'''Bihevioralni modernitet''', termin koji se rabi u [[antropologija|antropologiji]], [[arheologija|arheologiji]] i [[sociologija|sociologiji]] za označivanje skupa crta koje razlikuju današnje [[čovjek|ljude]] i njihove recentne pretke od ostalih živućih [[primat]]a i ostalih izumrlih [[hominid]]nih linija. To je točka u kojoj je ''[[Homo sapiens]]'' počeo demonstrirati mogućnost uporabe kompleksna [[apstrakcija|simboličkog mišljenja]] i izražavati kulturnu kreativnost. Često se smatra da su ovi razvoji povezani s [[porijeklo jezika|porijeklom jezika]].<ref name="mellars">{{cite journal | last=Mellars | first=Paul | authorlink=Paul Mellars | url=http://www.pnas.org/cgi/reprint/0510792103v1 | title=Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago? A new model | year=2006 | doi=10.1073/pnas.0510792103 | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences | volume=103 | pmid=16772383 | issue=25 | pmc=1480416 | bibcode=2006PNAS..103.9381M | pages=9381–6}}</ref>
'''Bihevioralni modernitet''', termin koji se rabi u [[antropologija|antropologiji]], [[arheologija|arheologiji]] i [[sociologija|sociologiji]] za označivanje skupa crta koje razlikuju današnje [[čovjek|ljude]] i njihove recentne pretke od ostalih živućih [[primat]]a i ostalih izumrlih [[hominid]]nih linija. To je točka u kojoj je ''[[Homo sapiens]]'' počeo demonstrirati mogućnost uporabe kompleksna [[apstrakcija|simboličkog mišljenja]] i izražavati kulturnu kreativnost. Često se smatra da su ovi razvoji povezani s [[porijeklo jezika|porijeklom jezika]].<ref name="mellars">{{cite journal | last=Mellars | first=Paul | authorlink=Paul Mellars | url=http://www.pnas.org/cgi/reprint/0510792103v1 | title=Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago? A new model | year=2006 | doi=10.1073/pnas.0510792103 | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences | volume=103 | pmid=16772383 | issue=25 | pmc=1480416 | bibcode=2006PNAS..103.9381M | pages=9381–6}}</ref>

Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 06:53

gornjopaleolitske, 16.000 godina stare špiljske slikarije iz špilje Lascauxa u Francuskoj

Bihevioralni modernitet, termin koji se rabi u antropologiji, arheologiji i sociologiji za označivanje skupa crta koje razlikuju današnje ljude i njihove recentne pretke od ostalih živućih primata i ostalih izumrlih hominidnih linija. To je točka u kojoj je Homo sapiens počeo demonstrirati mogućnost uporabe kompleksna simboličkog mišljenja i izražavati kulturnu kreativnost. Često se smatra da su ovi razvoji povezani s porijeklom jezika.[1]

Postoje dvije glavne teorije koje razmatraju vrijeme nastanka modernog čovječjeg ponašanja.[2] Jedna teorija drži da se bihevioralni modernitet pojavio kao iznenadan događaj prije oko 50 kya (prije 50.000 godina) tijekom prapovijesti, vjerojatno kao rezultat veće genske mutacije ili kao rezultat biološke reorganizacije mozga koja je dovela do nastanka modernih čovječjih prirodnih jezika.[3] Zagovornici ove teorije zovu taj događaj veliki skok naprijed[4] ili gornjopaleolitska revolucija.

Druga teorija drži da nikad nije postojala jedinstvena tehnološka ili kognitivna revolucija. Zagovornici ovog gledišta tvrde da je moderno čovječje ponašanje rezultat gradualne akumulacije znanja, vještina i kulture koji su se zbivali tijekom stotina tisuća godina čovječje evolucije.[5] Zagovornici ovog gledišta uključuju Stephena Oppenheimera, autora knjige Izvan edena, te Johna Skoylesa i Doriona Sagana, autore knjige Gore iznad zmajeva: evolucija humane inteligencije.

Više informacija

Izvori

Vanjske poveznice