Biblijski rukopisi: razlika između inačica
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Biblijski rukopisi''' su najstariji prijepisi [[Biblija|biblijskih]] tekstova koji su sačuvani do danas. | |||
Glavni rukopisi (kronološkim redom): | Glavni rukopisi (kronološkim redom): |
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 04:44
Biblijski rukopisi su najstariji prijepisi biblijskih tekstova koji su sačuvani do danas.
Glavni rukopisi (kronološkim redom):
Rukopis | Primjeri | Jezik pisanja | Nastanak |
---|---|---|---|
kumranski rukopisi (s Mrtvog mora)[1] | 1QIsab | hebrejski i grčki | 150. pr. Kr. do 68. |
Septuaginta | Vatikanski, Sinajski, Aleksandrijski kodeks, i ostali rani rukopisi | grčki | 4. stoljeće |
Pešita | sirijski dijalekt aramejskog jezika | početak 5. stoljeća | |
Vulgata | latinski | početak 5. stoljeća | |
Masoretski rukopisi | Alepski kodeks (nastao oko 920. godine), Lenjingradski kodeks (nastao oko 1008. godine) i ostali rukopisi | hebrejski | 10. stoljeće |
samarijsko Petoknjižje | samarijski | najstariji rukopis iz 11. stoljeća, najmlađi iz 16. stoljeća | |
targumi | aramejski | 11. stoljeće | |
Galerija slika
-
Alepski kodeks
-
uzorak Lenjingradskog kodeksa
-
Fragment rukopisa iz Kumrana 1QIsab, tj. knjige proroka Izaije