Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Biblia sacra: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Biblia sacra'''-->[[Datoteka:Biblia sacra 113. list.JPG|mini|desno|299px|113. list ''Biblie sacre'']]
[[Datoteka:Biblia sacra 113. list.JPG|mini|desno|299px|113. list ''Biblie sacre'']]
'''Biblia sacra''' je kodeks iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]] pisan minuskulom na [[pergament]]u veličine 39,4×61,2&nbsp;cm. Napisan je na 117+143 lista u dva stupca i ukrašen je velikim inicijalima sa slovima ispunjenim [[pleter]]nom [[ornament]]acijom. Na 113. listu je kanonska tablica: tri kodirana stupa s [[korint]]skim [[kapitel]]ima i s dva [[Luk (arhitektura)|luka]]. Među njima je popis [[Biblija|Biblijskih knjiga]]. [[Stil]]ske odlike pisma i iluminacija nose značajke [[Romanika|rane romanike]] zapadnoga tipa. ''Biblia sacra'' čuva se u [[Dubrovnik]]u, u [[Dominikanci|dominikanskom]] [[samostan]]u.
'''Biblia sacra''' je kodeks iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]] pisan minuskulom na [[pergament]]u veličine 39,4×61,2&nbsp;cm. Napisan je na 117+143 lista u dva stupca i ukrašen je velikim inicijalima sa slovima ispunjenim [[pleter]]nom [[ornament]]acijom. Na 113. listu je kanonska tablica: tri kodirana stupa s [[korint]]skim [[kapitel]]ima i s dva [[Luk (arhitektura)|luka]]. Među njima je popis [[Biblija|Biblijskih knjiga]]. [[Stil]]ske odlike pisma i iluminacija nose značajke [[Romanika|rane romanike]] zapadnoga tipa. ''Biblia sacra'' čuva se u [[Dubrovnik]]u, u [[Dominikanci|dominikanskom]] [[samostan]]u.



Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 04:41

Datoteka:Biblia sacra 113. list.JPG
113. list Biblie sacre

Biblia sacra je kodeks iz 11. stoljeća pisan minuskulom na pergamentu veličine 39,4×61,2 cm. Napisan je na 117+143 lista u dva stupca i ukrašen je velikim inicijalima sa slovima ispunjenim pleternom ornamentacijom. Na 113. listu je kanonska tablica: tri kodirana stupa s korintskim kapitelima i s dva luka. Među njima je popis Biblijskih knjiga. Stilske odlike pisma i iluminacija nose značajke rane romanike zapadnoga tipa. Biblia sacra čuva se u Dubrovniku, u dominikanskom samostanu.

Literatura

  • Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 56, ISBN 953-96657-3-6