Razlika između inačica stranice »Benvenuto Cellini«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file u datoteka)
 
Redak 39: Redak 39:
<center>
<center>
<gallery>
<gallery>
File:Benvenuto cellini, francesco I di francia, 1538.JPG|''Medalja Franje I.''
Datoteka:Benvenuto cellini, francesco I di francia, 1538.JPG|''Medalja Franje I.''
File:Nymphe de Fontainebleau.jpg|''Nimfa iz Fontainebleaua''
Datoteka:Nymphe de Fontainebleau.jpg|''Nimfa iz Fontainebleaua''
Slika:Benvenuto cellini, leda e il cigno.JPG|''[[Leda]] i labud''
Slika:Benvenuto cellini, leda e il cigno.JPG|''[[Leda]] i labud''
File:BasílicaElEscorialCrucifijo.jpg|''Raspelo iz [[El Escorial]]a''  
Datoteka:BasílicaElEscorialCrucifijo.jpg|''Raspelo iz [[El Escorial]]a''  
File:Benvenuto cellini, papa clemente VII, 1534.JPG|''Medalja pape Klementa VII.'' (1534.)
Datoteka:Benvenuto cellini, papa clemente VII, 1534.JPG|''Medalja pape Klementa VII.'' (1534.)
</gallery>
</gallery>
</center>
</center>

Trenutačna izmjena od 03:21, 15. travnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Solnica Franje I., 1540. - 1543., zlato, emajl i ebanovina, Muzej povijesti umjetnosti u Beču.
Perzej s Meduzinom glavom, bronca, 1545.1554., trg Piazza della Signoria (Gospodski trg), Firenca.

Benvenuto Cellini (Firenca, 3. studenog 1500. – Firenca, 13. veljače 1571.) bio je talijanski zlatar, kipar, vojnik, glazbenik i pisac; jedan od najslavnijih umjetnika manirizma.

Životopis

Cellini je bio prava osobnost manirizma, tog nemirnog umjetničkog stila. Bio je oduvijek nemirna duha, seljakajući se iz mjesta u mjesto, često kako bi izbjegao mnoge tužbe. Bio je optužen za dva ubojstva u Rimu 1529. god. i imao je reputaciju nasilne osobe. Radio je u Firenci, Rimu i Parizu kao dvorski zlatar Cosima Medicija, papa i francuskog kralja Franju I.

Majstor je sitnih zlatarskih predmeta od kojih se malo sačuvalo. Harmonično spajanje likova i ukras čine ga prvim zlatarom njegova doba.

Godine 1558. se zaredio za svećenika, ali se ubrzo odrekao zavjeta i oženio majku svoja dva sina. Svoj burni život ispunjen ubojstvima, krađama, zavišću, bježanjem iz grada u grad i dugogodišnjim tamnovanjem, Cellini je opisao u autobiografiji „Moj život”. Ovo djelo postalo je važno za poznavanje kulturne povijesti kasne renesanse. Djelo je napisao u svojoj 58. godini u kućnom pritvoru zbog sodomije. Njegov plameni način života, koji opisuje u svojoj autobiografiji, uključuje homoseksualnost, biseksualnost i epizode transvestitivnosti.

Djela

Cellini je njegovao stilski renesansni izraz, ali lijevo|se u njegovom radu javljaju jasna obilježja manirizma i nemirni oblici ranoga baroka.

Za francuskog kralja Franju I. Izradio je zlatnu, obogaćenu emajliranim detaljima, Solnicu s likovima Posejdona (kao bog mora, on je simbol soli) i božice Geje (kao božica Zemlje, ona je simbol papra) na postolju bogatom reljefima. Za kralja Franju I. izradio je i Nimfu iz Fontainableaua.

Kao dvorski zlatar i kipar radio je skulpture za Cosima Medicija u Firenci (Perzej s Meduzinom glavom; Cosimo I. Medici itd.) i rimske pape. Malo je njegovih radova u mramoru kao što su: Narcis, te Apolon i Hijacint.

Bavio se i medaljerstvom (Pietro Bembo), rezao matrice za kovanje novca, ali i napisao Dvije rasprave o zlatarstvu i kiparstvu (1568.).

Portretna bista Cosima I. Medicija (1549.-1573.)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Benvenuto Cellini.