Razlika između inačica stranice »Alija Nametak«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (infookvir književnik)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Alija Nametak'''-->{{Književnik
<!--'''Alija Nametak'''-->{{Infookvir književnik
| Ime            = Alija Nametak
| Ime            = Alija Nametak
| boja          = #B0C4DE
| boja          = #B0C4DE

Inačica od 03:06, 15. travnja 2022.

Alija Nametak
Puno ime Alija Nametak
Rođenje 6. ožujka 1906.
Mostar
Smrt 8. studenoga 1987.
Sarajevo
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste novela, roman
Portal o životopisima

Alija Nametak (Mostar, 6. ožujka 1906. - Sarajevo, 8. studenoga 1987.) bio je bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar, folklorist, bošnjački i hrvatski književnik. Jedan je od najsnažnijih predstavnika bosanskohercegovačke muslimanske hrvatske književnosti polovicom 20. stoljeća.

Životopis

Alija Nametak rodio se u Mostaru 1906. godine. Pučku školu i gimnaziju završio je u rodnome Mostaru.[1] U Zagrebu je završio Filozofski fakultet.[2] Prvim novelističkim tekstovima javio se u zagrebačkim književnim časopisima za vrijeme studija (Književnik, Omladina, Savremenik, Vijenac, Hrvatsko kolo). U Sarajevu je od 1933. do 1945. godine uređivao Novi Behar i Narodnu uzdanicu. Uspostavom NDH bio je imenovan na mjesto ravnatelja Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu.[1] Za vrijeme NDH surađivao je i objavljivao u Hrvatskome narodu, Hrvatskoj svijesti, Novom listu i Hrvatskoj pozornici a u Sarajevu su se izvodila i njegova djela Omer za naćvama i Zabavni odbor.[2] Nakon sloma NDH osuđen je na na petnaest godina zatvora, od čega je odležao devet te je pušten 1954. godine.[2] Zbog njegove apolitičnosti nove komunističke vlasti nisu ga mogle suditi kao dužnosnika ustaškoga režima pa su ga sudili kao "reakcionara", "hrvatskog nacionalnog književnika" a i poradi njegove religioznosti te hrvatskoga rodoljublja.[3] Poslije odslužene robije radio je kao knjižničar u knjižnici Muzičke akademije.[3] Pokušao se i književno reaktivirati ali mu je isprva bilo onemogućeno. Od izlaska iz zatvora do smrti bio je članom Društva hrvatskih književnika.[4]

Umro je u Sarajevu 1987. godine.

Književno stvaralaštvo

Intenzivno se bavio sakupljanjem i objavljivanjem usmene književnosti i etnografske građe. Izopćen iz bosanskohercegovačkog književnog života, zbog aktivnog sudjelovanja u kulturnom i književnom životu za vrijeme NDH-a, ponovo je počeo objavljivati tek nakon dugogodišnje šutnje. Godine 1966. uz pomoć Dubravka Jelčića uspijeva objaviti, u zagrebačkoj nakladničkoj kući Znanje, svoje pripovijetke Trava zaboravka,[4] a poslije objavljuje Tuturuza i šeh Meco (Zagreb 1978.). Značajan pripovjedač, koji izvornim darom i sjajnim osjećanjem jezika u svojim najboljim novelama nadrasta ograničenja tradicionalističkih književnih i životnih nazora. Punu i pravu recepciju Nametkove proze trajno je omela njegova politička ekskomuniciranost i građanska marginaliziranost. U knjizi Sarajevski nekrologij, objavljenoj posmrtno (Zürich, 1994.), Nametak se pokazuje kao novovjekovni Bašeskija - kroničar koji britkim jezikom i kroz briljantne novelističke krokije, i toplo i ironično u isti mah, svjedoči o životu tradicionalne sarajevske muslimanske sredine kao cijeloga jednog paralelnog, zatajenog mikrokozmosa u vremenu epohalnih društvenih i političkih promjena (1961. – 1985.).

Djela

  • Bajram žrtava: novele, Matica hrvatska, Zagreb, 1931.
  • Dobri Bošnjani: crtice, pripovijesti, novele, Matica hrvatska, Zagreb, 1937.
  • Islamski kulturni spomenici turskoga perioda u Bosni i Hercegovini, Državna štamparija, Sarajevo, 1939.
  • Ramazanske priče, H. A. Kujundžić, Sarajevo, 1941., (2. izd. Sarajevo, 1944.; 3. izd. vl. naklada, Sarajevo, 1967.[5])
  • Za obraz: novele i legende, Matica hrvatska, Zagreb, 1942.
  • Omer za naćvama: pučki igrokaz iz seoskog života u Bosni s pjevanjem, u 3 čina, vl. naklada, Sarajevo, 1942. (2. izd., vl. naklada, Sarajevo, 1969.)
  • Mladić u prirodi: lovačke i druge omladinske priče, H. A. Kujundžić, Sarajevo, 1943.
  • Dan i sunce, Hrvatska državna tiskara, Zagreb, 1944.
  • Abdullah-paša u kasabi, Nova tiskara Vrček i dr., Sarajevo, 1945.
  • Trava zaboravka, Znanje, Zagreb, 1966.
  • Izabrana djela / A. Muradbegović, J. Kušan, A. Dean, A. Nametak, prir. Dubravko Jelčić, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 108, Matica hrvatska-Zora, Zagreb, 1969.
  • Tuturuza i šeh Meco, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1978.

Posmrtno

  • Trava zaboravka: izabrane pripovijetke, prir. Enes Duraković, Svjetlost, Sarajevo 1991.
  • Sarajevski nekrologij, Bošnjački institut-Nakladni Zavod Globus, Zürich, 1994., (Civitas, Sarajevo, 2004.)
  • Sarajevske uspomene, Hrvatska sveučilišna naklada, (tekstove odabrao i za tisak pripremio dr. Fehim Nametak), Zagreb, 1997.
  • Trava zaboravka: izabrane novele, Biblioteka Ars Lektira, Sarajevo Publishing, Sarajevo. 1998.

Priredio

  • Nasrudin-hodža. Njegove šale i dosjetke, Mostar, 1928.
  • "Musa Ćazim Ćatić", Hrvatski muslimanski kalendar, Mostar, 1930.
  • Narodne junačke muslimanske pjesme: sabrao i izdao Alija Nametak, vl. naklada, Sarajevo, 1938. (2. izd. 1941.; 3. izd. Hadži Ahmed Kujundžić, Sarajevo, 1943.; 4. izd. Junačke narodne pjesme bosansko-hercegovačkih muslimana, vl. naklada, Sarajevo, 1967.; 5. proš. izd. Junačke narodne pjesme herceg-bosanskih Muslimana, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991.)
  • Muslimanske pripoviesti iz Bosne, Hrvatsko narodno blago, sv. 2., Tisak i naklada Hrvatske državne tiskare Zagreb, podružnica Sarajevo, Sarajevo, 1944.
  • Muslimanske ženske pjesme. Zbirka narodnih ljubavnih pjesama, Hrvatska državna tiskara Zagreb, podružnica Sarajevo, Sarajevo, 1944.
  • Od bešike do motike: narodne lirske i pripovijedne pjesme bosansko-hercegovačkih muslimana: sabrao: Alija Nametak., vl. naklada, Sarajevo, 1970.
  • Narodne pripovijesti bosansko-hercegovačkih Muslimana, vl. naklada, Sarajevo, 1975.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 199.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 288.
  3. ↑ 3,0 3,1 Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 196.
  4. ↑ 4,0 4,1 Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 198.
  5. ↑ (engl.) library.wisc.edu: Ramazanske priče Nametak, Alija, 1906-, preuzeto 29. prosinca 2012.
  • Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Alija_Nametak&oldid=484264"