Razlika između inačica stranice »Balfourova deklaracija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file u datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Balfourova deklaracija'''-->[[ | <!--'''Balfourova deklaracija'''-->[[Datoteka:Balfour declaration unmarked.jpg|thumb|Balfourova deklaracija]] | ||
'''Balfourova deklaracija''' je deklaracija koju je 2. studenoga 1917. britanski ministar vanjskih poslova [[Arthur James Balfour]], objavio lordu [[Walter Rothschild|Walteru Rothschildu]], vođi židovske zajednice u Engleskoj, da britanska vlada podupire prijedlog stvaranja židovske države u [[Palestina|Palestini]], pod uvjetom da taj čin ne bi negativno utjecao na arapsko stanovništvo već nastanjeno u Palestini. U to vrijeme Palestina je još uvijek bila dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], ali je poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] postala britanski [[protektorat]]. | '''Balfourova deklaracija''' je deklaracija koju je 2. studenoga 1917. britanski ministar vanjskih poslova [[Arthur James Balfour]], objavio lordu [[Walter Rothschild|Walteru Rothschildu]], vođi židovske zajednice u Engleskoj, da britanska vlada podupire prijedlog stvaranja židovske države u [[Palestina|Palestini]], pod uvjetom da taj čin ne bi negativno utjecao na arapsko stanovništvo već nastanjeno u Palestini. U to vrijeme Palestina je još uvijek bila dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], ali je poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] postala britanski [[protektorat]]. | ||
Inačica od 02:54, 15. travnja 2022.
Balfourova deklaracija je deklaracija koju je 2. studenoga 1917. britanski ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour, objavio lordu Walteru Rothschildu, vođi židovske zajednice u Engleskoj, da britanska vlada podupire prijedlog stvaranja židovske države u Palestini, pod uvjetom da taj čin ne bi negativno utjecao na arapsko stanovništvo već nastanjeno u Palestini. U to vrijeme Palestina je još uvijek bila dio Osmanskog Carstva, ali je poslije Prvog svjetskog rata postala britanski protektorat.
Dvojica utjecajnih cionističkih vođa pokušali su uvjeriti britansku vladu da donese odluku da Palestina bude domovina samo Židovima, no Britanci nisu željeli ići tako daleko.
Suprotno tomu, izabrali su ne koristiti riječ "state" ('država'), nego su umjesto toga koristili izraz "national home [for the Jewish people]" ('nacionalno stanište [za židovski narod]') i ponavljali su desetljećima da nije postojala namjera stvaranja države (čak iako su se privatno pojedini britanski političari izjašnjavali za jednu takvu državu).
Iz istog razloga nije se pisalo samo "Palestina", kao što je u biti spomenuto u prvom izvoru, već "u Palestini", da se ne bi dobio dojam da se mislilo na cijelu Palestinu.
Što su bili pravi motivi Rotschildove politike je diskutabilno. Geostrateški, stvaranjem takog "staništa" dobila bi se carinska zona, jer sva roba iz Afrike kopnenim transportom morala bi proći kroz Palestinu.
Originalno pismo
Foreign Office
November 2nd, 1917.
Dear Lord Rothschild,
I have much pleasure in conveying to you, on behalf of His Majesty's Government, the following declaration of sympathy with Jewish Zionist aspirations which has been submitted to, and approved by, the Cabinet:
"His Majesty's Government view with favour the establishment in Palestine of a national home for the Jewish people, and will use their best endeavours to facilitate the achievement of this object, it being clearly understood that nothing shall be done which may prejudice the civil and religious rights of existing non-Jewish communities in Palestine, or the rights and political status enjoyed by Jews in any other country".
I should be grateful if you would bring this declaration to the knowledge of the Zionist Federation.
Yours sincerely
Arthur James Balfour