Razlika između inačica stranice »Atal (general)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Atal''' ([[grčki|grč.]] Άτταλος, oko [[390. pr. Kr.|390.]] - [[336. pr. Kr.]]) je bio makedonski dvoranin i vojskovođa u službi kralja [[Filip II. Makedonski|Filipa II.]]<ref name="Livius">[http://www.livius.org/as-at/attalus/attalus.html Atal (Livius.org, Jona Lendering)]</ref> | |||
Atal se pred kraj [[Filip II. Makedonski|Filipove]] vladavine, uz [[Parmenion]]a, nametnuo kao jedan od najsposobnijih Filipovih zapovjednika. S vremenom je ojačao i Atalov uticaj na dvoru te je [[338. pr. Kr.]] isposlovao brak svoje nećakinje [[Euridika|Euridike]] i Filipa. To ga je odmah dovelo u sukob sa Filipovom četvrtom suprugom Olimpijadom te njenim sinom i prijestonasljednikom [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrom]]. Prilikom jedne gozbe se Atal napio i javno molio da će Euridika roditi novog prijestonasljednika, na što ga je Aleksandar bijesno prekorio, a pošto je Filip stupio na Atalovu stranu, napustio je dvor i otišao u [[Iliri]]ju. | Atal se pred kraj [[Filip II. Makedonski|Filipove]] vladavine, uz [[Parmenion]]a, nametnuo kao jedan od najsposobnijih Filipovih zapovjednika. S vremenom je ojačao i Atalov uticaj na dvoru te je [[338. pr. Kr.]] isposlovao brak svoje nećakinje [[Euridika|Euridike]] i Filipa. To ga je odmah dovelo u sukob sa Filipovom četvrtom suprugom Olimpijadom te njenim sinom i prijestonasljednikom [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrom]]. Prilikom jedne gozbe se Atal napio i javno molio da će Euridika roditi novog prijestonasljednika, na što ga je Aleksandar bijesno prekorio, a pošto je Filip stupio na Atalovu stranu, napustio je dvor i otišao u [[Iliri]]ju. | ||
Trenutačna izmjena od 01:46, 15. travnja 2022.
Atal (grč. Άτταλος, oko 390. - 336. pr. Kr.) je bio makedonski dvoranin i vojskovođa u službi kralja Filipa II.[1]
Atal se pred kraj Filipove vladavine, uz Parmeniona, nametnuo kao jedan od najsposobnijih Filipovih zapovjednika. S vremenom je ojačao i Atalov uticaj na dvoru te je 338. pr. Kr. isposlovao brak svoje nećakinje Euridike i Filipa. To ga je odmah dovelo u sukob sa Filipovom četvrtom suprugom Olimpijadom te njenim sinom i prijestonasljednikom Aleksandrom. Prilikom jedne gozbe se Atal napio i javno molio da će Euridika roditi novog prijestonasljednika, na što ga je Aleksandar bijesno prekorio, a pošto je Filip stupio na Atalovu stranu, napustio je dvor i otišao u Iliriju.
Nešto kasnije Filip pomirio s Aleksandrom, a Atal je, zajedno s Parmenionom poslan na čelu 10.000 vojnika u Malu Aziju kako bi stvorio makedonsko uporište pred veliki pohod na Perzijsko Carstvo. Atala i Parmeniona je tada porazio Memnon s Rodosa[1], vođa grčkih plaćenika u perzijskoj službi.
U listopadu 336. pr. Kr. Filip je ubijen od strane svog tjelohranitelja Pauzanija iz Orestisa, a prema Diodoru, upravo je Atal dao povoda za atentat tako što je ljutit time što je Pauzanija njegovog prijatelja javno osramotio i potakao na samoubojstvo, Pauzanija napio i podvrgao javnom silovanju. Pauzanije je ubio kralja zato što je odbio Atala kazniti za taj zločin.
Saznavši za Filipovu smrt, atenski političar Demosten mu je poslao pismo u kome nudi financijsku i drugu podršku ako se okrene protiv Aleksandra. Atal se umjesto toga vratio u Makedoniju i predao Demostenovo pismo kao dokaz svoje odanosti. Međutim, u međuvremenu je Olimpijada dala likvidirati Euridiku i njenu djecu pa je Aleksandar, zaključivši kako se Euridikinom stricu ne može vjerovati, dao pogubiti Atala.