Razlika između inačica stranice »Ata«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{prijevod-mađ}} | |||
'''Ata''' <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net</ref><ref name="Božić">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2007/glasnik51%20vegleges-i.pdf Hrvatski glasnik br.51/2007.] Đuro Franković: Badnji dan i Božić, 20. prosinca 2007.</ref> | '''Ata''' <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net</ref><ref name="Božić">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2007/glasnik51%20vegleges-i.pdf Hrvatski glasnik br.51/2007.] Đuro Franković: Badnji dan i Božić, 20. prosinca 2007.</ref> | ||
(mađ. ''Áta'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | (mađ. ''Áta'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | ||
Trenutačna izmjena od 01:43, 15. travnja 2022.
 |
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s mađarskog jezika. Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
Ata [1][2] (mađ. Áta) je selo u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 8,09 km četvornih.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 46°56'11" sjeverne zemljopisne širine i 18°17'41" istočne zemljopisne dužine, 6 km jugoistočno Pečuha. Sukit je 1,8 km sjeverno, Tofaluba je 2 km južno, Renda je 2,5 km sjeveroistočno, Egrag je 3 km sjever-sjeveroistočno, Pogan je 4 km sjeverozapadno, Salanta je 3 km zapadno, Nijemet je 3 km zapad-sjeverozapadno, Bišira je 3 km jugozapadno, Turon 6 km jugozapadno, Racpetra je 4,5 km istočno, Vakan 2,5 km jug-jugoistočno. Marijansko svetište Đud (Jud) je 6 km jugozapadno.
Upravna organizacija
Upravno pripada Pečuškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7763. Pripadalo je egraškoj župi [3]
Povijest
Ata se spominje još 1200-tih. U 16. i 17. se doseljavaju i Hrvati iz Bosne u ove krajeve.
Škola je u ovom selu djelovala od 1842. Iako su većinu od 341 stanovnika u Ati činili Hrvati, uz njemačku manjinu, nastavni je jezik bio mađarski. Škola je djelovala do 1976., a onda je ukinuta.
Za hrvatsku je zajednicu značajno što je u Ati i atskoj školi kao učitelj djelovao Ladislav Matušek, hrvatski kulturni radnik. On i njegova supruga su dali neprocjenjiv doprinos za atski kulturni i duhovni život[3].
Promet
Istočno od sela prolazi željeznička pruga Pečuh – Mohač, uz koju se nalazi atska željeznička postaja.
Stanovništvo
Ata ima 230 stanovnika (2001.).
Ata je sve donedavno imala i hrvatsku zajednicu iz skupine Bošnjaka, ali su se znatnim dijelom pomađarili [1].
Đuro Franković je zapisao zanimljivi običaj Hrvata iz Ate. Prije nego bi stavila stolnjak na stol, domaćica bi iznijela božićni stolnjak iz kuće. Zaustavila bi se na pragu i rekla: "Buve, muve i svaki gad iz kuće marš!" [2].
Iz Ate je poznati kulturni djelatnik Hrvata iz Mađarske Ladislav Matušek.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net
- ↑ 2,0 2,1 Hrvatski glasnik br.51/2007. Đuro Franković: Badnji dan i Božić, 20. prosinca 2007.
- ↑ 3,0 3,1 Hrvatski glasnik br.46/2006. (Arhivirano 6. lipnja 2007.) Renata Božanović: Opet otvorena bošnjačka soba u Ati, 16. studenoga 2006.
Vanjske poveznice
- Ata na fallingrain.com