Razlika između inačica stranice »Astara (Azerbajdžan)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje | |||
| ime = Astara | | ime = Astara | ||
| ime_genitiv = Astare | | ime_genitiv = Astare | ||
| Redak 102: | Redak 102: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
[[Kategorija:Naselja u Azerbajdžanu]] | [[Kategorija:Naselja u Azerbajdžanu]] | ||
[[Kategorija:Lučka mjesta u Azerbajdžanu]] | [[Kategorija:Lučka mjesta u Azerbajdžanu]] | ||
Trenutačna izmjena od 01:03, 15. travnja 2022.
| Astara Azərbaycan Astarası | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 38°27′N 48°52′E / 38.45°N 48.867°E | |||
| Država |  Azerbajdžan
| ||
| Rajon | Astarinski rajon | ||
| Visina | -22 m | ||
| Stanovništvo (2008.) | |||
| - Grad | 16,130 | ||
| Vremenska zona | UTC+4 (UTC+4) | ||
| - Ljeto (DST) | UTC+5 (UTC+5) | ||
| Pozivni broj | +994 195 | ||
| Zemljovid | |||
  Astara Astara na karti Azerbajdžana | |||
Astara još poznata i pod nazivom Azerbajdžanska Astara (azerski: Azərbaycan Astarası) je naseljeno mjesto u Azerbajdžanu. Astara je središte Astarinskoga rajona. Prema popisu stanovništva iz 2008. Astara ima 16,130 stanovnika.
Zemljopis
Istočno od Azerbajdžanske Astare nalazi se Kaspijsko jezero. Azerbajdžanska Astara je jedna od najjužnijih naseljenih mjesta u Azerbajdžanu. Od azerbajdžansko-iranske granice dijeli je 3 kilometara. Južno od Azerbajdžanske Astare nalazi se rijeka Astaračaj. Preko te rijeke nalazi se Iran te Iranska Astara. Mnogi stanovnici Azerbajdžana dnevno prelaze granicu kako bi kupili proizvode i usluge koje se ne mogu nabaviti u Azerbajdžanu.[1]
Povijest
Astara se prvi put spominje pod imenom Astārāb u zemljopisnoj knjizi Hudud al-'Alam iz 10. stoljeća. U 14. stoljeću Astara postaje sjedište gilanskih Ispahbada. Između 16. stoljeća i 18. stoljeća astarinski Tališki kanovi su bili autonomni ili nominalno podređeni upraviteljima Gilana ili Ardabila; te su u nekoliko navrata igrali važne uloge u povijesti kaspijskih provincija.[2] Prema Vladimiru Minorskiju nije poznato je su li kasniji upravitelji Astare bili potomci gilanskih Ispahbada. Obitelj Taliških kanova je i nakon ruskoga zauzimanja Astare 1813. godine imala posebna prava.[3]
Astara je u 18. i 19. stoljeću bila dio kratkotrajnoga Tališkoga kanata te je kratkotrajno bila sjedište kanata. Njenu poziciju je zamijenio grad Lankoran.[4] Nakon Turkmajčanskoga mira potpisanoga 1828. godine Astara je podijeljena na dva djela: Azerbajdžansku Astaru (ovaj dio) sjeverno od rijeke Astaračaj i na Iransku Astaru južno od rijeke Astaračaj.
Poznate osobe
- Džabrajil Hasanov, azerbajdžanski hrvač slobodnim stilom.
Izvori
- ↑ Peter Savodnik, The Tijuana of the Caspian, The Atlantic, prosinac 2009.
- ↑ =ĀSTĀRĀ i. Town and sub-province, Encyclopædia Iranica, 18. kolovoza 2011., Fasc. 8, II. izdanje, str. 837. – 838., Bibliotheca Persica Press, New York City, [1], pristupljeno 29. kolovoza 2019.
- ↑ Minorsky, Vladimir (listopada 1954). "A Mongol Decree of 720/1320 to the Family of Shaykh Zāhid". Bulletin of the School of Oriental and African Studies (London: SOAS, University of London) 16 (3): 515–527. doi:10.1017/S0041977X00086821. https://www.cambridge.org/core/journals/bulletin-of-the-school-of-oriental-and-african-studies/article/a-mongol-decree-of-7201320-to-the-family-of-shaykh-zhid/A8D0E1C74B9D417F663A828B61BEFF11
- ↑ [2]