Razlika između inačica stranice »Ashluslay«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ashluslay''' (Axluslay, Chulupi, Chulupie, Chulupe, Nivaclé). -Pleme američkih Indijanaca nastanjeno u [[Paragvaj|paragvajskom]] i susjednom dijelu [[Argentina|argentinskog]] [[Gran Chaco|Chaca]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Pleme jezično pripada grupi Matacan (porodica [[Mataco-Macan]]) i služe se šumskim (forest chulupi) i riječnim (river chulupi) dijalektima. | |||
Ashluslayi kulturno pripadaju krugu Chaco plemena čije je glavno zanimanje bilo sakupljanje plodova [[algarroba|algarrobe]] ([http://www.karlosnet.com/Arzak/algarroba.php]) od kojega Chaco-Indijanci dobivaju hranu i [[pivo]]. Sazrijevanjem plodova algarrobe pokreću se sva Chaco-plemena. Plodovi se se sakupljaju privlačenjem grana rašljastim štapovima, kasnije se peku u posebnim pećima, i od njih se onda priređuju nepokvarljivo brašno, pahuljice i 'kolači'. Ovako konzervirana hrana Indijancima je mogla dugo potrajati, a danas se njezinom eksploatacijom bave i bijeli stanovnici država u području Chaca. [[Med]] je bio još jedan važan prirodni proizvod koji su Ashluslayi sakupljali. Nordenskiöld koji je dugo živio na Chacu navodi, kako su Ashluslayi da bi imali više sreće u sakupljanju ove poslastice, raskrvarili sebe iznad očiju. | Ashluslayi kulturno pripadaju krugu Chaco plemena čije je glavno zanimanje bilo sakupljanje plodova [[algarroba|algarrobe]] ([http://www.karlosnet.com/Arzak/algarroba.php]) od kojega Chaco-Indijanci dobivaju hranu i [[pivo]]. Sazrijevanjem plodova algarrobe pokreću se sva Chaco-plemena. Plodovi se se sakupljaju privlačenjem grana rašljastim štapovima, kasnije se peku u posebnim pećima, i od njih se onda priređuju nepokvarljivo brašno, pahuljice i 'kolači'. Ovako konzervirana hrana Indijancima je mogla dugo potrajati, a danas se njezinom eksploatacijom bave i bijeli stanovnici država u području Chaca. [[Med]] je bio još jedan važan prirodni proizvod koji su Ashluslayi sakupljali. Nordenskiöld koji je dugo živio na Chacu navodi, kako su Ashluslayi da bi imali više sreće u sakupljanju ove poslastice, raskrvarili sebe iznad očiju. | ||
Trenutačna izmjena od 00:22, 15. travnja 2022.
Ashluslay (Axluslay, Chulupi, Chulupie, Chulupe, Nivaclé). -Pleme američkih Indijanaca nastanjeno u paragvajskom i susjednom dijelu argentinskog Chaca u Južnoj Americi. Pleme jezično pripada grupi Matacan (porodica Mataco-Macan) i služe se šumskim (forest chulupi) i riječnim (river chulupi) dijalektima.
Ashluslayi kulturno pripadaju krugu Chaco plemena čije je glavno zanimanje bilo sakupljanje plodova algarrobe ([1]) od kojega Chaco-Indijanci dobivaju hranu i pivo. Sazrijevanjem plodova algarrobe pokreću se sva Chaco-plemena. Plodovi se se sakupljaju privlačenjem grana rašljastim štapovima, kasnije se peku u posebnim pećima, i od njih se onda priređuju nepokvarljivo brašno, pahuljice i 'kolači'. Ovako konzervirana hrana Indijancima je mogla dugo potrajati, a danas se njezinom eksploatacijom bave i bijeli stanovnici država u području Chaca. Med je bio još jedan važan prirodni proizvod koji su Ashluslayi sakupljali. Nordenskiöld koji je dugo živio na Chacu navodi, kako su Ashluslayi da bi imali više sreće u sakupljanju ove poslastice, raskrvarili sebe iznad očiju.
Ashluslayi su i jedno od plemena u Južnoj Americi koje je poput svojih sjevernoameričkih rođaka, skidalo skalpove, ovaj običaj poznavali su i stari Skiti. Ratnici Ashluslaya skinute skalpove neprijatelja razapinjali su na posebne okvire i sušili na dimu. Ove skalpove, kao znak časti nisu nosili, nego su ga pokazivali nošenjem određenog broja crvenog ptičjeg perja. U Sjevernoj Americi bio je običaj da se crvenom točkom na orlovom perju označi da je nosilac nekog ubio. Danas Ashluslaya živi 19.000 u Paragvaju i oko 200 na području Argentine.