Bot: Automatski unos stranica |
m bny |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Bosnia1718 1739 01.png|thumb|right|250px|Položaj Kraljevine Bosne (plavo)]] | |||
'''Sjeverna Bosna''', '''Kraljevina Bosna''' (njemački: Königreich Bosnien)<ref>{{ | '''Sjeverna Bosna''', '''Kraljevina Bosna''' (njemački: Königreich Bosnien)<ref>{{Citiranje knjige|last=Đurđev|first=Branislav|title=Revue de philologie orientale et d'histoire des peuples yougoslaves sous la domination turque|url=http://books.google.com/books?id=sMUSAAAAIAAJ|year=1953}}</ref> ili '''Dio Kraljevine Bosne''' (latinski: Regni Bosniae Pars)<ref>http://www.felbar.com/images/cro/db_web_story_607/255.jpg</ref> bio je dio hrvatske vojne granice pod upravom [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] između 1718. i 1739. godine. [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] iz 1718. godine, ovo područje je izdvojeno iz [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] i priključeno hrvatskoj vojnoj granici. Teritorij je obuhvataćao [[Semberija|Semberiju]] i [[Posavina|Posavinu]], odnosno područje duž desne obale rijeke [[Sava|Save]]. Nakon [[Beogradski mir|Beogradskog mira]] iz 1739. godine, ovo područje je ponovo palo pod Osmanlije. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige |ref=harv|last=Đurđev|first=Branislav|title=Revue de philologie orientale et d'histoire des peuples yougoslaves sous la domination turque|url=http://books.google.com/books?id=sMUSAAAAIAAJ|year=1953}} | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 10:26
Sjeverna Bosna, Kraljevina Bosna (njemački: Königreich Bosnien)[1] ili Dio Kraljevine Bosne (latinski: Regni Bosniae Pars)[2] bio je dio hrvatske vojne granice pod upravom Habsburške monarhije između 1718. i 1739. godine. Požarevačkim mirom iz 1718. godine, ovo područje je izdvojeno iz Osmanskog carstva i priključeno hrvatskoj vojnoj granici. Teritorij je obuhvataćao Semberiju i Posavinu, odnosno područje duž desne obale rijeke Save. Nakon Beogradskog mira iz 1739. godine, ovo područje je ponovo palo pod Osmanlije.
