Razlika između inačica stranice »Siverjani«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bny) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Istocni Slaveni 8 stoljece (East Slavic people 8 ct).jpeg|desno|mini|150px|desno|Položaj Siverjana među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st.]] | |||
'''Siverjani''' (ukr. Сіверяни, rus. Северяне); srednjovjekovno [[Slaveni|slavensko]] odnosno [[Ukrajinci|ukrajinsko pleme]] koje je svoje središte imalo na prostoru [[Černigivska oblast|Černigivske]], [[Sumska oblast|Sumske]] i [[Poltavska oblast|Poltavske oblasti]] u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Protezali su se sa tih ukrajinskih prostora široko prema rijeci [[Don]] u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]]. Prema sjeveroistoku su bili rašireni gotovo do današnje [[Moskva|Moskve]]. Spominju se u Starokijevskim zapisima već u 8. stoljeću no pretpostavlja se da su na istim prostorima živjeli i nekoliko stoljeća ranije. Njihovo glavno središte predstavljao je grad [[Černigiv]] u sjevernoj Ukrajini. | '''Siverjani''' (ukr. Сіверяни, rus. Северяне); srednjovjekovno [[Slaveni|slavensko]] odnosno [[Ukrajinci|ukrajinsko pleme]] koje je svoje središte imalo na prostoru [[Černigivska oblast|Černigivske]], [[Sumska oblast|Sumske]] i [[Poltavska oblast|Poltavske oblasti]] u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Protezali su se sa tih ukrajinskih prostora široko prema rijeci [[Don]] u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]]. Prema sjeveroistoku su bili rašireni gotovo do današnje [[Moskva|Moskve]]. Spominju se u Starokijevskim zapisima već u 8. stoljeću no pretpostavlja se da su na istim prostorima živjeli i nekoliko stoljeća ranije. Njihovo glavno središte predstavljao je grad [[Černigiv]] u sjevernoj Ukrajini. | ||
Trenutačna izmjena od 10:03, 14. travnja 2022.
.jpeg){kind=link}
Siverjani (ukr. Сіверяни, rus. Северяне); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme koje je svoje središte imalo na prostoru Černigivske, Sumske i Poltavske oblasti u današnjoj Ukrajini. Protezali su se sa tih ukrajinskih prostora široko prema rijeci Don u zapadnoj Rusiji. Prema sjeveroistoku su bili rašireni gotovo do današnje Moskve. Spominju se u Starokijevskim zapisima već u 8. stoljeću no pretpostavlja se da su na istim prostorima živjeli i nekoliko stoljeća ranije. Njihovo glavno središte predstavljao je grad Černigiv u sjevernoj Ukrajini.
Siverjani su bili poprilično srodni ukrajinskom plemenu Poljanima i uspostavljanjem snažnog Kijeva početkom 10. stoljeća, Siverjani su stupili u savezništvo sa kijevskim vladarima i lokalnim stanovništvom Poljanima. Uz Poljane, Siverjani su također imali razvijenu kulturu. Poznata Romny kultura bila je stoljećima u bliskim odnosima sa arapskim svijetom i tada naprednom kulturom Bliskog istoka. Siverjani su osnovali gradove: Černigiv, Novgorod-Siverskij, Gluhiv, Putivlj, Kursk, Ljubeč i druge. Oko 1/3 Siverjana nakon mongolskog pustošenja u 13. i 14. stoljeću, i širenja Velike kneževine Moskve u 15. stoljeću, asimlirana je u buduću rusku naciju.