Razlika između inačica stranice »Simón Bolívar«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bny) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dodaj infookvir|političar}} | |||
[[Datoteka:Portrait of Simón Bolívar by Arturo Michelena.jpg|mini]] | [[Datoteka:Portrait of Simón Bolívar by Arturo Michelena.jpg|mini]] | ||
'''Simón Bolívar''' ([[Caracas]], [[24. srpnja]] [[1783.]] - kraj Santa Marte, [[Kolumbija]], [[17. prosinca]] [[1830.]]), vojskovođa i državnik. Punim imenom i prezimenom: '''Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar Palacios y Blanco'''.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/bolivar.htm moljac]</ref> | '''Simón Bolívar''' ([[Caracas]], [[24. srpnja]] [[1783.]] - kraj Santa Marte, [[Kolumbija]], [[17. prosinca]] [[1830.]]), vojskovođa i državnik. Punim imenom i prezimenom: '''Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar Palacios y Blanco'''.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/bolivar.htm moljac]</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 05:18, 14. travnja 2022.
Script error: No such module "Dodaj infookvir".
Simón Bolívar (Caracas, 24. srpnja 1783. - kraj Santa Marte, Kolumbija, 17. prosinca 1830.), vojskovođa i državnik. Punim imenom i prezimenom: Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar Palacios y Blanco.[1]
Bio je borac za nezavisnost Južne Amerike. Školovao se u Španjolskoj i Francuskoj. Pridružio se 1808. hunti, koja je formirala u Venezueli vezu s Napoleonovom invazijom u Španjolskoj te je kao njezin zastupnik otputovao u London. Vrativši se predložio je da se Venezuela proglasi nezavisnom, što je skupština 5. srpnja 1811. prihvatila. Pobijeđen od španjolskih snaga napustio je Venezuelu i povukao se u Novu Granadu (današnja Kolumbija), gdje je pobijedio španjolske trupe u više bitaka. U trogodišnjem ratu za oslobođenje Južne Amerike prešao je Ande, ujedinio Ekvador, Novu Granadu i Venezuelu pod imenom Republika Kolumbija, a 1824. oslobodio Peru. Proglašen je ocem, spasiteljem i osloboditeljem domovine (Libretador de la patria) i izabran za prvog predsjednika Kolumbije i prvog predsjednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija. Osumnjičen je da se želi proglasiti monarhom i primoran na abdikciju 1830. godine i umire od tuberkuloze kasnije iste godine. Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u neovisnu i jaku državu, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. godine Venezuela proglasila neovisnom republikom, a uskoro zatim učinile su to isto Bolivija i Ekvador.
Unatoč neostvarenju njegova sna Bolívara i danas u Južnoj Americi zovu Osloboditeljem domovine (Libertador de la Patria) i George Washington Južne Amerike.[1] Uspomena na njega i njegovo djelo živi u mnogobrojnim spomenicima diljem Južne Amerike te u imenu države Bolivije (nekadašanji Gornji Peru) i nazivu venezuelskog novca - bolivar.[1]
Izvori
moljac.hr :: Simón Bolívar, uz dozvolu autora teksta
Nedovršeni članak Simón Bolívar koji govori o političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.