Razlika između inačica stranice »Sijagrije«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bny)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sijagrije'''-->[[Datoteka:Reame di Siagrio (486) sh.svg|mini|desno|Sijagrijeva državina.]]
[[Datoteka:Reame di Siagrio (486) sh.svg|mini|desno|Sijagrijeva državina.]]


'''Sijagrije''' (lat. ''Syagrius'') ([[430.]] – [[486.]] ili [[487.]]) je bio zadnji [[Rimsko Carstvo|rimski]] dužnosnik u [[Galija (rimska provincija)|Galiji]]. Na položaj je došao nasljednim putem preko svog oca [[Egidije|Egidija]],<ref>Sv. Grgur iz Toursa, II.18; II.27</ref> zadnjeg rimskog ''[[magister militum|magistera milituma]] Galije''. Sijagrije je očuvao očevu [[ostatak države]] između [[Somme|Some]] i [[Loire|Loare]] oko [[Soissons]] nakon urušavanja središnje vlasti Zapadnog Rimskog Carstva. Tu je državinu [[Sv. Grgur iz Toursa]] nazvao [[Kraljevina Soissons|Sijagrijevom "kraljevinom"]]. Sijagrije je vladao ovom [[Galorimljani|galorimskom]] [[enklava|enklavom]] od očeve smrti 464. godine. Sijagrije je nosio naslov vojnog zapovjednika ''dux''. U [[Noviodunum Suessionum|Noviodunumu]], glavnom gradu belgskog plemena [[Suessiones]]a  (današnji [[Soissons]]) sve do 480. je godine kovao novac koji je nosio likove zapadnorimskih careva. Sudeći prema zapisima [[sv. Grgur iz Toursa|sv. Grguru iz Toursa]], nosio je naslov ''rex Romanorum'', "kralj Rimljana".  
'''Sijagrije''' (lat. ''Syagrius'') ([[430.]] – [[486.]] ili [[487.]]) je bio zadnji [[Rimsko Carstvo|rimski]] dužnosnik u [[Galija (rimska provincija)|Galiji]]. Na položaj je došao nasljednim putem preko svog oca [[Egidije|Egidija]],<ref>Sv. Grgur iz Toursa, II.18; II.27</ref> zadnjeg rimskog ''[[magister militum|magistera milituma]] Galije''. Sijagrije je očuvao očevu [[ostatak države]] između [[Somme|Some]] i [[Loire|Loare]] oko [[Soissons]] nakon urušavanja središnje vlasti Zapadnog Rimskog Carstva. Tu je državinu [[Sv. Grgur iz Toursa]] nazvao [[Kraljevina Soissons|Sijagrijevom "kraljevinom"]]. Sijagrije je vladao ovom [[Galorimljani|galorimskom]] [[enklava|enklavom]] od očeve smrti 464. godine. Sijagrije je nosio naslov vojnog zapovjednika ''dux''. U [[Noviodunum Suessionum|Noviodunumu]], glavnom gradu belgskog plemena [[Suessiones]]a  (današnji [[Soissons]]) sve do 480. je godine kovao novac koji je nosio likove zapadnorimskih careva. Sudeći prema zapisima [[sv. Grgur iz Toursa|sv. Grguru iz Toursa]], nosio je naslov ''rex Romanorum'', "kralj Rimljana".  

Trenutačna izmjena od 02:29, 14. travnja 2022.

Sijagrijeva državina.

Sijagrije (lat. Syagrius) (430.486. ili 487.) je bio zadnji rimski dužnosnik u Galiji. Na položaj je došao nasljednim putem preko svog oca Egidija,[1] zadnjeg rimskog magistera milituma Galije. Sijagrije je očuvao očevu ostatak države između Some i Loare oko Soissons nakon urušavanja središnje vlasti Zapadnog Rimskog Carstva. Tu je državinu Sv. Grgur iz Toursa nazvao Sijagrijevom "kraljevinom". Sijagrije je vladao ovom galorimskom enklavom od očeve smrti 464. godine. Sijagrije je nosio naslov vojnog zapovjednika dux. U Noviodunumu, glavnom gradu belgskog plemena Suessionesa (današnji Soissons) sve do 480. je godine kovao novac koji je nosio likove zapadnorimskih careva. Sudeći prema zapisima sv. Grguru iz Toursa, nosio je naslov rex Romanorum, "kralj Rimljana".

Vladao je sve do 486. kad ga je u bitci u bitci kod Soissonsa porazio ga je kralj salijskih Franaka Klodvig I.. Franci su tom pobjedom pripojili Soissonsku državinu, uklonili zadnji državnopravni trag Zapadnog Rimskog Carstva te postali regionalnom silom. Taj je poraz bio ujedno i krajem rimske vlasti izvan Italije. Sijagrije je pobjegao u Toulouse kod vizigotskog kralja Alarika. Vizigotski kralj Alarik II. je uskratio utočište Sijagriju. Uhvatio ga je te predao Klodvigu koji ga je potom dao mučiti i pogubiti.

Izvori

  1. Sv. Grgur iz Toursa, II.18; II.27