Palača Rossini u Šibeniku: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Gothic portal Šibenik.jpg|mini|desno|225px|[[Gotička arhitektura|Gotički]] [[portal]] palače Rossini]] | |||
'''Palača Rossini''' je stambena trokatnica koja se nalazi u centru [[Šibenik]]a, u blizini [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|Crkve sv. Barbare]]. Najstarija je sačuvana palača u gradu i nosi naziv prema posljednjem vlasniku, imućnoj porodici iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Na osnovi [[Romanička arhitektura|romaničkih]] stilskih karakteristika prizemlja, [[povjesničar]]i početke palače datiraju u [[13. stoljeće]], a danas je prepoznatljiva po [[Gotička arhitektura|gotičkom]] [[portal]]u. Viši katovi sadrže pojedine [[Renesansna arhitektura|renesansne]] i [[Barokna arhitektura|barokne]] elemente. U palaču vodi nekoliko ulaza, a oplošje je uz postojeće otvore zasićeno i naknadno zazidavanim vratima i prozorima. Os stepeništa koje vodi od Novih vrata obalnih gradskih zidina dovodi pred portal palače na južnom pročelju zgrade, a prostor malog trga kojem drugu stranicu čini pročelje [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|crkvice sv. Barbare]] u stvari je nepopunjena posljedica [[Saveznici|savezničkog]] bombardiranja [[Šibenik]]a s konca [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Palača Rossini danas predstavlja posljednju integralno posjedovanu i veću srednjovjekovnu stambenu cjelinu u [[Šibenik]]u, s određenim sačuvanim pojedinostima povijesne kulture stanovanja poput kamenih klupčica pred prozorima, profilima unutrašnjih vrata, itd. | '''Palača Rossini''' je stambena trokatnica koja se nalazi u centru [[Šibenik]]a, u blizini [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|Crkve sv. Barbare]]. Najstarija je sačuvana palača u gradu i nosi naziv prema posljednjem vlasniku, imućnoj porodici iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Na osnovi [[Romanička arhitektura|romaničkih]] stilskih karakteristika prizemlja, [[povjesničar]]i početke palače datiraju u [[13. stoljeće]], a danas je prepoznatljiva po [[Gotička arhitektura|gotičkom]] [[portal]]u. Viši katovi sadrže pojedine [[Renesansna arhitektura|renesansne]] i [[Barokna arhitektura|barokne]] elemente. U palaču vodi nekoliko ulaza, a oplošje je uz postojeće otvore zasićeno i naknadno zazidavanim vratima i prozorima. Os stepeništa koje vodi od Novih vrata obalnih gradskih zidina dovodi pred portal palače na južnom pročelju zgrade, a prostor malog trga kojem drugu stranicu čini pročelje [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|crkvice sv. Barbare]] u stvari je nepopunjena posljedica [[Saveznici|savezničkog]] bombardiranja [[Šibenik]]a s konca [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Palača Rossini danas predstavlja posljednju integralno posjedovanu i veću srednjovjekovnu stambenu cjelinu u [[Šibenik]]u, s određenim sačuvanim pojedinostima povijesne kulture stanovanja poput kamenih klupčica pred prozorima, profilima unutrašnjih vrata, itd. | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 00:05
Palača Rossini je stambena trokatnica koja se nalazi u centru Šibenika, u blizini Crkve sv. Barbare. Najstarija je sačuvana palača u gradu i nosi naziv prema posljednjem vlasniku, imućnoj porodici iz 19. stoljeća. Na osnovi romaničkih stilskih karakteristika prizemlja, povjesničari početke palače datiraju u 13. stoljeće, a danas je prepoznatljiva po gotičkom portalu. Viši katovi sadrže pojedine renesansne i barokne elemente. U palaču vodi nekoliko ulaza, a oplošje je uz postojeće otvore zasićeno i naknadno zazidavanim vratima i prozorima. Os stepeništa koje vodi od Novih vrata obalnih gradskih zidina dovodi pred portal palače na južnom pročelju zgrade, a prostor malog trga kojem drugu stranicu čini pročelje crkvice sv. Barbare u stvari je nepopunjena posljedica savezničkog bombardiranja Šibenika s konca Drugog svjetskog rata. Palača Rossini danas predstavlja posljednju integralno posjedovanu i veću srednjovjekovnu stambenu cjelinu u Šibeniku, s određenim sačuvanim pojedinostima povijesne kulture stanovanja poput kamenih klupčica pred prozorima, profilima unutrašnjih vrata, itd.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Kale, Jadran (2011): "Kako tradiciju izložiti in situ: projektni zadatak Rossini i Matavulj u Šibeniku", Etnološka istraživanja, br. 16, str. 7-25.