Razlika između inačica stranice »Divlji peršin«
m (no summary specified) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{naslov u kurzivu}} | |||
{{Taksokvir | {{Taksokvir | ||
| boja =lightgreen | | boja =lightgreen | ||
Trenutačna izmjena od 05:39, 13. travnja 2022.
| Divlji peršin | |
|---|---|
 A. cynapium | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Apiales |
| Porodica: | Apiaceae |
| Potporodica: | Apioideae |
| Tribus: | Selineae |
| Rod: | Aethusa L., 1753 |
| Vrsta: | A. cynapium |
| Dvojno ime | |
| Aethusa cynapium L., 1753 | |
Divlji peršin (etuza, mala kukuta, lat. Aethusa), jednogodišnji biljni rod iz porodice štitarki koji čini jedna jedina vrsta[1], divlji peršin (Aethusa cynapium), poznata i kao mala kukuta.
Divlji peršin otrovna je biljka raširena po gotovo cijeloj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Naraste do 80 cm. visine. Stabljika je uspravna, zelena, glatka i šuplja. Korijen bijele boje je tanak i vretenast, a listovi tamnozelene boje, nasuprotni, koji kada se smrve imaju neugodan miris.
Rod je dobio ime po kćeri Posejdona i Alkione, a ime vrste cynapium, po grčkom cyon, cynos (=pas) i apium (=celer), što bi ynačilo pasji celer.
Bilo je trovanja ljudi sa ovom biljkom koja su završila smrtnim slučajevima, jer je biljka nalik celeru. Životinje je izbjegavaju, osim koza koje zatim daju otrovano mlijeko.[2]
U Hrvatskoj se smatra za korov.[3].
Domaći nazivi
- divlji peršin (Hr), Domac, R., 1994,
- divlji peršun, Hirc, D., 1908,
- kokoruša, Šulek, B., 1879,
- kozji pršek, Šulek, B., 1879,
- petrožil divji, Šulek, B., 1879,
- petržil pasji, Šulek, B., 1879,
- trubelika drobna, Šulek, B., 1879,
- peršunak trolapni, Schlosser, J.C.K.; Vukotinović, Lj., 1876,
- mala kukuta, Kušan, F., 1956
Izvori
Aethusa cynapium
Aethusa cynapium
Aethusa cynapium
Aethusa cynapium, plodovi
Aethusa cynapium
