Razlika između inačica stranice »Disipativni sustavi«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:172197main NASA Flare Gband lg-part.jpg|mini|desno|250 px|Primjer disipativnog sustava: granule na površini Sunca ([[fotosfera]]). Udaljenost na sliki prestavlja oko 35 000 [[kilometar]]a.]] | |||
'''Disipativni sustavi''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''dissipare'': razasuti, razbacati, rasipati) su [[mehanika|mehanički]], [[termodinamika|termodinamički]], [[Električna energija|električn]]i ili [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetski]] izolirani [[sustav]]i u kojima se povećava [[temperatura]] ili pojačava nepravilno [[Kaos|kaotično]] gibanje [[čestica]] koje tvore sustav. Uzroci rasipanju [[Rad (fizika)|rada]] ili [[energija|energije]] u takvim sustavima jesu vanjsko [[trenje]], unutarnje trenje ili [[viskoznost]] u tekućinama, [[električni otpor]], [[Elektromagnetska indukcija|magnetska histereza]] ili, općenito, pretvorba energije u sustavu. Procesi disipacije energije vode sustav od reda prema neredu. U termodinamici se stupanj nereda sustava fenomenološki i kvantitativno izražava [[Entropija|entropijom]]. Entropija ''S'' sustava razmjerna je termodinamičkoj vjerojatnosti ''P'' da će sustav biti u nekom od svojih dostupnih ravnotežnih stanja: | '''Disipativni sustavi''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''dissipare'': razasuti, razbacati, rasipati) su [[mehanika|mehanički]], [[termodinamika|termodinamički]], [[Električna energija|električn]]i ili [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetski]] izolirani [[sustav]]i u kojima se povećava [[temperatura]] ili pojačava nepravilno [[Kaos|kaotično]] gibanje [[čestica]] koje tvore sustav. Uzroci rasipanju [[Rad (fizika)|rada]] ili [[energija|energije]] u takvim sustavima jesu vanjsko [[trenje]], unutarnje trenje ili [[viskoznost]] u tekućinama, [[električni otpor]], [[Elektromagnetska indukcija|magnetska histereza]] ili, općenito, pretvorba energije u sustavu. Procesi disipacije energije vode sustav od reda prema neredu. U termodinamici se stupanj nereda sustava fenomenološki i kvantitativno izražava [[Entropija|entropijom]]. Entropija ''S'' sustava razmjerna je termodinamičkoj vjerojatnosti ''P'' da će sustav biti u nekom od svojih dostupnih ravnotežnih stanja: | ||
Trenutačna izmjena od 03:53, 13. travnja 2022.
Disipativni sustavi (prema lat. dissipare: razasuti, razbacati, rasipati) su mehanički, termodinamički, električni ili elektromagnetski izolirani sustavi u kojima se povećava temperatura ili pojačava nepravilno kaotično gibanje čestica koje tvore sustav. Uzroci rasipanju rada ili energije u takvim sustavima jesu vanjsko trenje, unutarnje trenje ili viskoznost u tekućinama, električni otpor, magnetska histereza ili, općenito, pretvorba energije u sustavu. Procesi disipacije energije vode sustav od reda prema neredu. U termodinamici se stupanj nereda sustava fenomenološki i kvantitativno izražava entropijom. Entropija S sustava razmjerna je termodinamičkoj vjerojatnosti P da će sustav biti u nekom od svojih dostupnih ravnotežnih stanja:
- [math]\displaystyle{ S = k \cdot \ln P }[/math]
gdje je: k - Boltzmannova konstanta. Ako se nered u sustavu mjeri brojem mogućnosti koje vode do nekoga njegova makroskopskog stanja, tada je broj dostupnih kvantnih stanja mjera nereda. U mehaničkim sustavima disipacija se isključivo povezuje s trenjem. Trenje je nekonzervativna i disipativna sila jer se njezin rad nepovratno pretvara u toplinu, narušavajući zakon očuvanja ukupne mehaničke energije čestica u sustavu. [1]