Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vuk Kukuljević Sakcinski: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Vuk Kukuljević Sakcinski'''-->'''Vuk Kukuljević Sakcinski''' ([[1705.]] – [[Zagreb]], [[28. studenoga]] [[1751.]]) je bio hrvatski povjesničar, bogoslov, kanonik i generalni vikar [[zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. Izvori mu ime bilježe i u oblicima Wolfgang i Vinko. Iz hrvatske je plemenitaške obitelji [[Kukuljević Sakcinski|Kukuljevića Sakcinskih]].
'''Vuk Kukuljević Sakcinski''' ([[1705.]] – [[Zagreb]], [[28. studenoga]] [[1751.]]) je bio hrvatski povjesničar, bogoslov, kanonik i generalni vikar [[zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. Izvori mu ime bilježe i u oblicima Wolfgang i Vinko. Iz hrvatske je plemenitaške obitelji [[Kukuljević Sakcinski|Kukuljevića Sakcinskih]].


Rodio se je oko 1705. godine. Studirao je bogoslovlje na [[Collegium Croaticum Viennense|Hrvatskom kolegiju]] u Beču od 1724. do 1726. godine. Trebao je nastaviti školovanje u Rimu u [[Collegium Germanicum et Hungaricum|Zavodu sv. Apolinara]] kamo nije otišao unatoč preporuci, jer nije bilo dovoljno mjesta.
Rodio se je oko 1705. godine. Studirao je bogoslovlje na [[Collegium Croaticum Viennense|Hrvatskom kolegiju]] u Beču od 1724. do 1726. godine. Trebao je nastaviti školovanje u Rimu u [[Collegium Germanicum et Hungaricum|Zavodu sv. Apolinara]] kamo nije otišao unatoč preporuci, jer nije bilo dovoljno mjesta.

Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 03:11

Vuk Kukuljević Sakcinski (1705.Zagreb, 28. studenoga 1751.) je bio hrvatski povjesničar, bogoslov, kanonik i generalni vikar Zagrebačke biskupije. Izvori mu ime bilježe i u oblicima Wolfgang i Vinko. Iz hrvatske je plemenitaške obitelji Kukuljevića Sakcinskih.

Rodio se je oko 1705. godine. Studirao je bogoslovlje na Hrvatskom kolegiju u Beču od 1724. do 1726. godine. Trebao je nastaviti školovanje u Rimu u Zavodu sv. Apolinara kamo nije otišao unatoč preporuci, jer nije bilo dovoljno mjesta.

Bio je župnikom u Subotici, u dva navrata nadzornik šuma, zatim zagrebačkim kanonikom 1735. Od 1737. do 1739. bio je rektor Hrvatskoga kolegija u Beču. Poslije je bio toplički prefekt, kaptolski dekan, opat sv. Helene od Podborja i prisjednik Sudbenoga stola, te bekšinski arhiđakon.

Franjo Ksaver Klobušicki je 1749. postao zagrebačkim biskupom. Odmah je iste godine imenovao Kukuljevića Sakcinskog za generalnog vikara i predsjednika konzistorija Zagrebačke biskupije (rješavanje slučaja dubičke utvrde).

Bio je hrvatski sabornik, kao kaptolski predstavnik. 1737. je godine bio u saborskom izaslanstvu koje je išlo u Beč, radi žalbe "na prevelika hrvatska podavanja za ratne potrebe".

Napisao je ispravu o padu meteorita kod Hrašćine 6. kolovoza 1751. godine.

Djela

Napisao je povijest Hrvatskoga kolegija u Beču Annales Seminarii primum, dein Colegii Croatici Viennensis, do danas u rukopisu, temelj svih budućih kronika ovog kolegija. Djelo je značajno jer je osim povijesti samog kolegija, kroničarski zahvatio neka zbivanja u javnom životu Hrvatske i ostatka Europe.

Izvori

Vanjske poveznice