More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vrhbosna'''<ref name="LZMK">{{Citiranje web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65477 |title=Vrhbosna |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=5. siječnja 2020.}}</ref> je bila središnja [[politička župa]] u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|ranosrednjovjekovnoj]] oblasti [[Bosna|Bosni]]. Pripadalo mu je Vrhbosanje (Vrhbosna), današnje [[Sarajevo]]. Južno se nalazila politička župa [[Neretva (politička župa)|Neretva]], istočno [[Borač (politička župa)|Borač]], zapadno [[Lepenica (politička župa)|Lepenica]], sjeverno [[Viduša (politička župa)|Viduša]], a dalje su bile [[Brod (politička župa)|Brod]] i [[Lašva (župa)|Lašva]]<ref name="spomenica">''Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940'' ur. [[Augustin Kristić]]. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 10</ref> | |||
Vrhbosna je srednjovjekovna bosanska županija u dolini rijeke [[Miljacka|Miljacke]] i sarajevskoj kotlini u srednjoj Bosni. Nalazila se između Lepeničke županije na zapadu, Neretvanske i Komske županije na jugu te Dubravske županije na istoku. Sjedište županije isprva se nalazilo u utvrdi Hodidjed u Bulozima istočno od Sarajeva, a poslije je bilo prebačeno u utvrdu Vrhbosna, koja se nalazila na mjestu današnjega Vratničkoga grada na istočnom ulazu u Sarajevo. U dokumentima se prvi put spominje [[1244.]]; poslije je bila u posjedu velikaške obitelji Pavlovića sve do [[1451.]], kada su ju trajno zaposjeli [[Osmanlije]] te organizirali kao samostalni vilajet Hodidjed ili Saraj-ovasi.<ref name="LZMK"/> | Vrhbosna je srednjovjekovna bosanska županija u dolini rijeke [[Miljacka|Miljacke]] i sarajevskoj kotlini u srednjoj Bosni. Nalazila se između Lepeničke županije na zapadu, Neretvanske i Komske županije na jugu te Dubravske županije na istoku. Sjedište županije isprva se nalazilo u utvrdi Hodidjed u Bulozima istočno od Sarajeva, a poslije je bilo prebačeno u utvrdu Vrhbosna, koja se nalazila na mjestu današnjega Vratničkoga grada na istočnom ulazu u Sarajevo. U dokumentima se prvi put spominje [[1244.]]; poslije je bila u posjedu velikaške obitelji Pavlovića sve do [[1451.]], kada su ju trajno zaposjeli [[Osmanlije]] te organizirali kao samostalni vilajet Hodidjed ili Saraj-ovasi.<ref name="LZMK"/> | ||
Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 01:21
Vrhbosna[1] je bila središnja politička župa u ranosrednjovjekovnoj oblasti Bosni. Pripadalo mu je Vrhbosanje (Vrhbosna), današnje Sarajevo. Južno se nalazila politička župa Neretva, istočno Borač, zapadno Lepenica, sjeverno Viduša, a dalje su bile Brod i Lašva[2]
Vrhbosna je srednjovjekovna bosanska županija u dolini rijeke Miljacke i sarajevskoj kotlini u srednjoj Bosni. Nalazila se između Lepeničke županije na zapadu, Neretvanske i Komske županije na jugu te Dubravske županije na istoku. Sjedište županije isprva se nalazilo u utvrdi Hodidjed u Bulozima istočno od Sarajeva, a poslije je bilo prebačeno u utvrdu Vrhbosna, koja se nalazila na mjestu današnjega Vratničkoga grada na istočnom ulazu u Sarajevo. U dokumentima se prvi put spominje 1244.; poslije je bila u posjedu velikaške obitelji Pavlovića sve do 1451., kada su ju trajno zaposjeli Osmanlije te organizirali kao samostalni vilajet Hodidjed ili Saraj-ovasi.[1]
Izvori
]]}},
Nedovršeni članak Vrhbosna (politička župa) koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.