Pretilost: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infokvir bolest | |||
| kod-1 = E66.0 | | kod-1 = E66.0 | ||
| naziv-1 = Pretilost zbog prekomjerna unosa energije | | naziv-1 = Pretilost zbog prekomjerna unosa energije |
Posljednja izmjena od 11. travanj 2022. u 23:28
Klasifikacija i vanjske poveznice | |
MKB-10 | getExternalValue|P494|MKB10}} |
MKB-10 | getExternalValue|P4229|MKB10}} |
NSK | getExternalValue|P1375|http://katalog.nsk.hr/F/?func=find-acc&acc_sequence=$1}} |
PubMed | getExternalValue|P653|https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/$1}} (engl.) |
MeSH | getExternalValue|P486|https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2013/MB_cgi?field=uid&term=$1}} (engl.) |
Medscape | getExternalValue|P673|http://emedicine.medscape.com/article/$1}} (engl.) |
Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (lat. obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.
Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života.
Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca. Pretilost kod djece prije puberteta je rjeđa no i dalje prisutna. Najčešći uzroci pretilosti su prekomjerna konzumacija hrane i nedostatak fizičke aktivnosti.
Razlika između osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe[uredi]
Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 kg/m2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se indeks tjelesne mase računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.
Antropometrijska mjerenja[uredi]
Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija[uredi]
Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe sa kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m2.
ITM | Klasifikacija |
---|---|
< 18.5 | pothranjenost |
18.5–24.9 | normalna tjelesna težina |
25.0–29.9 | prekomjerna tjelesna težina |
30.0–34.9 | pretilost I stupnja |
35.0–39.9 | pretilost II stupnja |
40.0> | pretilost III stupnja |
Opseg struka[uredi]
Žene:
> 80 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 88 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Muškarci:
> 94 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Utjecaj pretilosti na zdravlje[uredi]
Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je sa različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, diabetes tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma.[1] Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek.[2] Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom[3] te redovitom fizičkom aktivnošću.
Izvori[uredi]
- ↑ http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php
- ↑ DW, James WP (2005). "Obesity". Lancet 366 (9492): 1197–209. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. PMID 16198769.
- ↑ eHrana, savjetovalište za nutricionizam i dijetetiku. http://e-hrana.com
Vanjske poveznice[uredi]
Sestrinski projekti[uredi]
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pretilost |
Nedovršeni članak Pretilost koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.