Razlika između inačica stranice »Dawson (otok)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{coord|-53.97|-70.58|display=title}} | |||
{{ | {{Infookvir otok | ||
|Ime = Dawson | |Ime = Dawson | ||
|zemljovid = [[Datoteka:Chile Dawson Island.png|250px|]] | |zemljovid = [[Datoteka:Chile Dawson Island.png|250px|]] | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Ovaj je otok imao zlu namjenu još u ranom postkolonijalnom dobu. Na njemu je bio [[sabirni logor]] za [[Selknam]]e krajem 19. stoljeća. [[1890.]] je godine u potrazi za alternativnim rješenjima, nasuprot ubitstvima koje su za vrijeme [[genocida nad Selknamima]] počinili rančeri i tragači za zlatom, čileanska je vlada poslala talijanske misionare iz reda [[salezijanci|salezijanaca]]. Dala im je otok na 20-godišnju koncesiju za obrazovanje, skrb i prilagodbu domorodaca. Selkname koji su preživjeli genocid vlasti su deportirali na otok. | Ovaj je otok imao zlu namjenu još u ranom postkolonijalnom dobu. Na njemu je bio [[sabirni logor]] za [[Selknam]]e krajem 19. stoljeća. [[1890.]] je godine u potrazi za alternativnim rješenjima, nasuprot ubitstvima koje su za vrijeme [[genocida nad Selknamima]] počinili rančeri i tragači za zlatom, čileanska je vlada poslala talijanske misionare iz reda [[salezijanci|salezijanaca]]. Dala im je otok na 20-godišnju koncesiju za obrazovanje, skrb i prilagodbu domorodaca. Selkname koji su preživjeli genocid vlasti su deportirali na otok. Jedna od struktura koju su izgradili salezijanci danas je čilskim nacionalnim spomenikom. | ||
Krajem [[1949.]] je bio scenarijem proturječnog [[brodolom]]a argentinskog [[brod]]a [[ARA Fournier]] koji je traži sus costas.<ref>[[:s:Informe del Comandante Hugo Alsina Calderón sobre el naufragio del ARA Fournier|Informe del Comandante Hugo Alsina Calderón sobre el naufragio del ARA Fournier]]</ref> | Krajem [[1949.]] je bio scenarijem proturječnog [[brodolom]]a argentinskog [[brod]]a [[ARA Fournier]] koji je traži sus costas.<ref>[[:s:Informe del Comandante Hugo Alsina Calderón sobre el naufragio del ARA Fournier|Informe del Comandante Hugo Alsina Calderón sobre el naufragio del ARA Fournier]]</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 01:15, 11. travnja 2022.
| Dawson | |
|---|---|
| |
| Podatci | |
| Smještaj | Magellanov prolaz |
| Država | Čile |
| Površina | 1290 km2 |
| Broj stanovnika | 415[1] |
| |
Dawson je otok u Čileu. Upravno pripada općini Punta Arenas, provincija Magallanes, regija Magallanes y de la Antártica Chilena.
Zemljopisne osobine
Sa zapada ga od drugih otoka odvaja kanal Magdalena, sa sjeverozapada Frowardov prolaz, sa sjevera Magellanov prolaz, sa sjeveroistoka zaljev Inútil (=Nekorisni), s istoka Whitesideov kanal.
Najviši vrh visok je 975 m.
Poznat je po zloglasnom Pinochetovom zatvoru kamo su odvodili protivnike i sve osobe nepoželjne njegovom režimu. O tome je snimljen čilski film Dawson. Isla 10.
Povijest
Ovaj je otok imao zlu namjenu još u ranom postkolonijalnom dobu. Na njemu je bio sabirni logor za Selkname krajem 19. stoljeća. 1890. je godine u potrazi za alternativnim rješenjima, nasuprot ubitstvima koje su za vrijeme genocida nad Selknamima počinili rančeri i tragači za zlatom, čileanska je vlada poslala talijanske misionare iz reda salezijanaca. Dala im je otok na 20-godišnju koncesiju za obrazovanje, skrb i prilagodbu domorodaca. Selkname koji su preživjeli genocid vlasti su deportirali na otok. Jedna od struktura koju su izgradili salezijanci danas je čilskim nacionalnim spomenikom.
Krajem 1949. je bio scenarijem proturječnog brodoloma argentinskog broda ARA Fournier koji je traži sus costas.[2]
Ovaj je otok u nedavnoj prošlosti opet postao zloglasnim mjestom. Nakon državnog udara u Čileu 1973., otok je rabljen kao smještajnim mjestom političkih zatvorenika koje se sumnjičilo za komunističke aktivnosti. Bilo je pod strogim nadzorom Čileanske ratne mornarice. Bio je istraživan svaki pojedinačni slučaj. Prema izvješću Crvenog križa iz 1974.[3] i izvješću Čileanske nacionalne komisije za istinu i rekoncilijaciju (Rettigovo izvješće)[4] vlasti su ondje zatočile 99 političkih zatvorenika koji su bili osuđeni na prisilni rad. [nedostaje izvor] Ini izvori procijenili su broj zatočenih na 400, i da su bili zatočeni u dvama kampovima. Međunarodnom Crvenom križu, BBC-u i brazilskom tisku bilo je dopušteno posjetiti kampove. Kampovi su bili privremenim mjestom zatočeništva a internirane osobe bile su poslije prebačene drugamo ili puštene [nedostaje izvor] 1974. godine.
Poznati zatočenici
- Julio Palestro Rojas
- Tito Palestro Rojas
- Camilo Salvo
- Clodomiro Almeyda
- Arturo Jirón
- Fernando Flores Labra
- José Tohá
- Jaime Tohá
- Enrique Kirberg Baltiansky
- Edgardo Enríquez Frödden
- Osvaldo Puccio
- Anselmo Sule
- Hugo Miranda
- Sergio Bitar
- Aristóteles España
- Luis Corvalán
- Sergio Vuskovic
- Gonzalo "Wiki" Pérez
- Liborio Barrientos Oyarzún
- Sergio Laušić Glasinović[5]
Izvori
- ↑ 1992 Census
- ↑ Informe del Comandante Hugo Alsina Calderón sobre el naufragio del ARA Fournier
- ↑ The Chile Information Project: Dawson Island
- ↑ Report of the Chilean National Commission on Truth and Reconciliation (Rettig report)
- ↑ Memoria viva - Archivo digital de las Violaciones de los Derechos Humanos de la Dictadura Militar en Chile (1973-1990) Manuel Torres de la Cruz - General de División, Aristóteles España, Calama, marzo 2003