BASIC: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''BASIC'''-->'''BASIC''' (engleska skraćenica za '''Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code''') je viši [[programski jezik]] za računala. Može biti interpreter, ili prevodilac. Interpreter svaki puta translatira BASIC tekst, te je potrebno imati izvorni kod. Prevodilac jednom prevede BASIC tekst u strojni kod, i izvršava se strojni kod, ne treba imati source kod.
'''BASIC''' (engleska skraćenica za '''Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code''') je viši [[programski jezik]] za računala. Može biti interpreter, ili prevodilac. Interpreter svaki puta translatira BASIC tekst, te je potrebno imati izvorni kod. Prevodilac jednom prevede BASIC tekst u strojni kod, i izvršava se strojni kod, ne treba imati source kod.


Kao programski jezik bio je iznimno popularan na kućnim računalima u 1980-tim godinama ([[ZX Spectrum]], [[Commodore 64]] i [[Commodore 128]], [[Amiga]], [[Amstrad]], [[Texas Instruments|Texas Instruments TI-99/4A]], [[Orao_(računalo)|Orao]]...)
Kao programski jezik bio je iznimno popularan na kućnim računalima u 1980-tim godinama ([[ZX Spectrum]], [[Commodore 64]] i [[Commodore 128]], [[Amiga]], [[Amstrad]], [[Texas Instruments|Texas Instruments TI-99/4A]], [[Orao_(računalo)|Orao]]...)

Posljednja izmjena od 8. travanj 2022. u 14:20

BASIC (engleska skraćenica za Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code) je viši programski jezik za računala. Može biti interpreter, ili prevodilac. Interpreter svaki puta translatira BASIC tekst, te je potrebno imati izvorni kod. Prevodilac jednom prevede BASIC tekst u strojni kod, i izvršava se strojni kod, ne treba imati source kod.

Kao programski jezik bio je iznimno popularan na kućnim računalima u 1980-tim godinama (ZX Spectrum, Commodore 64 i Commodore 128, Amiga, Amstrad, Texas Instruments TI-99/4A, Orao...) Poštuje svoj skup sintaksnih pravila (petlje, ispis, logičko ispitivanje, rad s datotekama, itd.). Vrlo je jednostavan za uporabu i lagan za učenje.

Povijest[uredi]

BASIC su osmislili 1964. godine John Kemeny i Thomas Kurtz.

Struktura jezika[uredi]

BASIC linija izvornog koda sastoji se od

  • broja linije (neki BASIC-i ne trebaju imati broj linije, već koriste labele - tekstualne oznake za dio koda)
  • naredbe s parametrima, može biti više naredbi u liniji, odvajaju se dvotočkom ':'


Sintaksa[uredi]

BASIC jezici imaju vrlo jednostavnu sintaksu (sukladno imenu: Beginner's All-purpose...).

Varijable[uredi]

Ime varijable može imati do 256 znakova, provjeriti u manual-u vašeg BASIC-a, ne smije počinjati brojem, velika i mala slova nisu važna, smije sadržavati znakove: abcdefghijklmnopqrstuvwxyz.0123456789 (uključujući i točku).

Postoji više tipova varijabli:

integer: cijeli broj između -32,768 i 32,767
long: cijeli broj između -2,147,483,648 i 2,147,483,647
single: decimalni broj "jednostruke preciznosti"
double: decimalni broj "dvostruke preciznosti"
string: znakovi koji se ne shvaćaju kao brojevi

Najčešće naredbe[uredi]

Kratak pregled najčešće naredbi koje se najčešće upotrebljavaju:

PRINT - ispisuje tekst na ekran, npr.:

<syntaxhighlight lang="qbasic"> PRINT "Hello world!" </syntaxhighlight>

PRINT - ispisuje rezultat aritmetičke operacije:

<syntaxhighlight lang="qbasic"> PRINT 145 + 3986 </syntaxhighlight>

PRINT - višestruki ispis

  • ',' zarez kao separator, razmakni do slijedeće zone
  • ';' točka-zarez kao separator, nastavi ispis dalje

<syntaxhighlight lang="qbasic"> PRINT 3*11, 55 + 22 </syntaxhighlight>

LET - za izračunavanje matematičkih izraza, velika većina BASIC-a ne zahtijeva ovu naredbu, već dozvoljavaju samo matematički izraz:

<syntaxhighlight lang="qbasic"> LET DX=X2-X1 </syntaxhighlight> ili <syntaxhighlight lang="qbasic"> DX=X2-X1 </syntaxhighlight>

u varijablu DX spremiti će razliku X2 i X1

INPUT - zahtijeva od korisnika da upiše tekst/broj koji će biti upisan u jednu ili više varijabli:

<syntaxhighlight lang="qbasic"> INPUT "Upiši dva broja:", x, y </syntaxhighlight>

x i y su imena varijabli, a od korisnika zahtijeva da ih odvoji zarezom.

IF-THEN-ELSE - naredbe grananja. Prijevod na hrvatski: AKO-ONDA-INAČE. <syntaxhighlight lang="qbasic"> IF x > 10 THEN PRINT "Broj je veći od 10." ELSE PRINT "Broj je manji od 10." </syntaxhighlight>

GOTO skoči, idi na, dio programa naveden iza naredbe. Može biti broj linije, ili labela, ako ih BASIC podržava. Pogledati pod podnaslovom Primjeri.

GOSUB / RETURN Poziv podprograma. Skoči, idi na, dio programa naveden iza naredbe sa povratkom. Može biti broj linije, ili labela, ako ih BASIC podržava.

FOR-NEXT petlja: <syntaxhighlight lang="qbasic"> FOR i = 1 TO 10

   PRINT i

NEXT i </syntaxhighlight>

Ovo će ispisati brojeve od 1 do 10.

DO-LOOP petlja: ponavlja sekciju naredbi unedogled ili do while/until točnosti specificiranog uvjeta. Uvjet se može izračunavati na početku petlje (ni jednom neće biti izvršena) ili na kraju (barem jednom će biti izvršena). Za potpuni opis MORATE konzultirati priručnik vašeg BASIC-a. <syntaxhighlight lang="qbasic"> i = 1 DO

   PRINT i
   i = i + 1

LOOP UNTIL i > 10 </syntaxhighlight>

Ista stvar kao i u primjeru za petlju FOR-NEXT.

<syntaxhighlight lang="qbasic"> i = 1 DO

   PRINT i
   i = i + 1

LOOP WHILE i <= 10 </syntaxhighlight>

Opet isto.

Programske strukture[uredi]

Dostupnost[uredi]

Velika većina nekadašnjih BASIC-a je dostupna kroz razne emulatore.

Primjeri[uredi]

Sljedeći program je primjer beskonačne petlje, i jedini način prekidanja jest uporaba BREAK signala.

10 PRINT "Ovo je mali BASIC program"
20 GOTO 10

Još jedan primjer:

x=10
DO WHILE x=10
a=a+1
PRINT a
LOOP

Dijalekti[uredi]

Srodni jezici[uredi]

Standardi[uredi]

  • ANSI Standard for Minimal BASIC (ANSI X3.60-1978 "FOR MINIMAL BASIC")
  • ISO Standard for Minimal BASIC (ISO/IEC 6373:1984 "DATA PROCESSING - PROGRAMMING LANGUAGES - MINIMAL BASIC")

Vanjske poveznice[uredi]

Metal Basic za Apple OS X
Tutorial sa stranice Code-it.net