Zapadni Slaveni: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zapadni Slaveni'''-->[[Image:Slavic europe.svg|thumb|230px|Zemlje nastanjene Zapadnim Slavenima svjetlo zelene boje)]]
[[Image:Slavic europe.svg|thumb|230px|Zemlje nastanjene Zapadnim Slavenima svjetlo zelene boje)]]
'''Zapadni Slaveni'''.- Jedna od triju grana [[Slaveni|slavenskih]] naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: [[Poljska|Poljske]], [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Danas ih ima oko 62,000,000, to su: [[Poljaci]] (44,000,000; poglavito u Poljskoj, 1995 WA);  [[Česi]] (12,000,000; 1995 WA, poglavito Češka); [[Slovaci]] (5,606,000). Postoji još nekoliko manjih etničkih skupina: [[Kašubi]] 200,000 u Poljskoj; [[Lužički Srbi]] (70,000  u Njemačkoj; 1976 Stephens); [[Moravci]] (1,363,000 popisom iz [[1991.]], ali im broj [[2001.]] iznosi svega 380,474, što znači da se tope u Čehe. Sebe smatraju posebnim narodom); [[Slovinci (narod)|Slovinci]] (Poljska, možda nestali);  nestali [[Polapski Slaveni]] s brojnim plemenima: [[Ljutiči]], [[Abodriti]] i još neki. Svi su pretežito [[katolici|rimokatoličke]] vjere. Govore srodnim jezicima od kojih su glavni [[češki]], [[slovački]] i [[poljski]].
'''Zapadni Slaveni'''.- Jedna od triju grana [[Slaveni|slavenskih]] naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: [[Poljska|Poljske]], [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Danas ih ima oko 62,000,000, to su: [[Poljaci]] (44,000,000; poglavito u Poljskoj, 1995 WA);  [[Česi]] (12,000,000; 1995 WA, poglavito Češka); [[Slovaci]] (5,606,000). Postoji još nekoliko manjih etničkih skupina: [[Kašubi]] 200,000 u Poljskoj; [[Lužički Srbi]] (70,000  u Njemačkoj; 1976 Stephens); [[Moravci]] (1,363,000 popisom iz [[1991.]], ali im broj [[2001.]] iznosi svega 380,474, što znači da se tope u Čehe. Sebe smatraju posebnim narodom); [[Slovinci (narod)|Slovinci]] (Poljska, možda nestali);  nestali [[Polapski Slaveni]] s brojnim plemenima: [[Ljutiči]], [[Abodriti]] i još neki. Svi su pretežito [[katolici|rimokatoličke]] vjere. Govore srodnim jezicima od kojih su glavni [[češki]], [[slovački]] i [[poljski]].



Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 15:58

Datoteka:Slavic europe.svg
Zemlje nastanjene Zapadnim Slavenima svjetlo zelene boje)

Zapadni Slaveni.- Jedna od triju grana slavenskih naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke. Danas ih ima oko 62,000,000, to su: Poljaci (44,000,000; poglavito u Poljskoj, 1995 WA); Česi (12,000,000; 1995 WA, poglavito Češka); Slovaci (5,606,000). Postoji još nekoliko manjih etničkih skupina: Kašubi 200,000 u Poljskoj; Lužički Srbi (70,000 u Njemačkoj; 1976 Stephens); Moravci (1,363,000 popisom iz 1991., ali im broj 2001. iznosi svega 380,474, što znači da se tope u Čehe. Sebe smatraju posebnim narodom); Slovinci (Poljska, možda nestali); nestali Polapski Slaveni s brojnim plemenima: Ljutiči, Abodriti i još neki. Svi su pretežito rimokatoličke vjere. Govore srodnim jezicima od kojih su glavni češki, slovački i poljski.


Datoteka:Native template.gif Nedovršeni članak Zapadni Slaveni koji govori o etnologiji ili etnografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.