Zagrebačka županija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica Oznaka: disambiguator-link-added |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)]]}} | |||
{{Županija | {{Županija | ||
|ime = Zagrebačka županija | |ime = Zagrebačka županija |
Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 11:56
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Zemljopis[uredi]
Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina uz Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku. Površina županije iznosi 3078 km².
Reljef i tla[uredi]
Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.
Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.
Vode[uredi]
Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr. U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka pokraj Velike Gorice i Zaprešića.
Klima[uredi]
Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.
Šume[uredi]
Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.
Stanovništvo[uredi]
Županija u cjelini ima porast broja stanovnika, s 283.298 st. u 1991., na 309.396 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac), što je 7% ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Osim Zagreba najveći grad u županiji je Velika Gorica, a najmanji Ivanić Grad. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine.
Najveća su naselja i broj stanovnika:
- Velika Gorica - 63.517
- Samobor - 37.633
- Zaprešić - 25.223
- Sveta Nedelja - 18.059
- Dugo Selo - 17.466
- Jastrebarsko - 16.689
- Sveti Ivan Zelina - 15.959
- Vrbovec - 14.797
- Ivanić Grad - 14.548
Etnički sastav (2001.): Hrvati 96.2%, Srbi 0.9%, Bošnjaci 0.3% i drugi.
U devet gradskih naselja živi 96.928 stanovnika ili 31.3% stanovništva županije.
Administrativna podjela[uredi]
Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina
Gradovi | Općine |
---|---|
Ustrojstvo[uredi]
Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić (HSS). Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Damir Mikuljan (HDZ).
Povijest[uredi]
Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.
Gospodarstvo[uredi]
Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.
Promet[uredi]
Kroz Zagrebačku županiju prolazi nekoliko državnih autocesta koje svoje polazište/dolazište imaju u Zagrebu: Autocesta A1 (prema Splitu), Autocesta A2 (prema Krapini), Autocesta A3 (prema Vinkovcima) i Autocesta A4 (prema Varaždinu).
Nekoliko želježničkih pravaca također prolazi kroz županiju i to oni iz Zagreba prema Karlovcu i Rijeci, prema Slavonskom Brodu i Tovarniku, zatim prema Sisku, prema Koprivnici i prema Varaždinu.
Na teritoriju Zagrebačke županije nalazi se najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka „Franjo Tuđman”.
Znamenitosti[uredi]
Prirodne znamenitosti[uredi]
Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike - biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor).
Kulturno - povijesne znamenitosti[uredi]
Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv. Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić"....
vidi: Hrvatska
Također pogledajte[uredi]
Izvor[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
- Stranice Zagrebačke županije
- Turistička zajednica Zagrebačke županije
- Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |