Zagreb Zapadni kolodvor: razlika između inačica
More actions
m no summary specified |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Zagreb Zapadni kolodvor.jpg|thumb|250px|Pročelje zgrade Zapadnog kolodvora]] | |||
[[Datoteka:Zagreb Zapadni kolodvor 2012.JPG|thumb|250px|Zapadni kolodovor]] | [[Datoteka:Zagreb Zapadni kolodvor 2012.JPG|thumb|250px|Zapadni kolodovor]] | ||
'''Zagreb Zapadni kolodvor''' je [[željeznički kolodvor]] u [[Zagreb]]u. Kompleks Zapadnog kolodvora izgrađen je u sklopu izgradnje pruge na relaciji između [[Zidani Most|Zidanog Mosta]], Zagreba i [[Sisak|Siska]] i riječne luke [[Galdovo]]. Pruga je za promet bila otvorena [[1. listopada]] [[1862.]] godine. U razdoblju između 1862. i 1892. bio je središnji zagrebački kolodvor, do izgradnje današnjeg [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]]. Prijamna kolodvorska zgrada do danas je gotovo u cijelosti zadržala svoju izvornu vizuru, slijedom čega je 1986. zaštićena kao kulturno dobro.<ref name="RKD-RH">{{Citiranje registra kulturnih dobara RH|pristupljeno=14. rujna 2020.}}</ref> | '''Zagreb Zapadni kolodvor''' je [[željeznički kolodvor]] u [[Zagreb]]u. Kompleks Zapadnog kolodvora izgrađen je u sklopu izgradnje pruge na relaciji između [[Zidani Most|Zidanog Mosta]], Zagreba i [[Sisak|Siska]] i riječne luke [[Galdovo]]. Pruga je za promet bila otvorena [[1. listopada]] [[1862.]] godine. U razdoblju između 1862. i 1892. bio je središnji zagrebački kolodvor, do izgradnje današnjeg [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]]. Prijamna kolodvorska zgrada do danas je gotovo u cijelosti zadržala svoju izvornu vizuru, slijedom čega je 1986. zaštićena kao kulturno dobro.<ref name="RKD-RH">{{Citiranje registra kulturnih dobara RH|pristupljeno=14. rujna 2020.}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 11:46
Zagreb Zapadni kolodvor je željeznički kolodvor u Zagrebu. Kompleks Zapadnog kolodvora izgrađen je u sklopu izgradnje pruge na relaciji između Zidanog Mosta, Zagreba i Siska i riječne luke Galdovo. Pruga je za promet bila otvorena 1. listopada 1862. godine. U razdoblju između 1862. i 1892. bio je središnji zagrebački kolodvor, do izgradnje današnjeg Glavnog kolodvora. Prijamna kolodvorska zgrada do danas je gotovo u cijelosti zadržala svoju izvornu vizuru, slijedom čega je 1986. zaštićena kao kulturno dobro.[1]
Projekt je rađen u uredu Carskog i Kraljevskog povlaštenog južno državnog lombardsko-mletačko i centralno talijanskog društva željeznica prema tipskom predlošku arhitekta Wilhelma Gustava Flatticha i jedan je od rijetko izvorno očuvanih. Radove je izvelo poduzeće Guido Pongratz. Izgradnja same zgrade simboličnog je i povijesnog značenja kao točka ulaska željeznice u Zagreb koja je omogućila njegov razvoj iz malog perifernog grada u gospodarsko, industrijsko, tranzitno, prometno i kulturno središte.[1]
Gradnju kolodvora, kao i čitave pruge preuzelo je temeljem koncesijskog ugovora Carsko i kraljevsko društvo Južnih željeznica (Društvo južnih željeznica), prema kojem je kolodvor dobio prvotni naziv - Južni kolodvor (Agram Südbahnhof). U vrijeme izgradnje kolodvora probijena je i kolodvorska cesta (danas Ulica Republike Austrije), a bio je organiziran i prijevoz konjskim omnibusom od hotela u Ilici do kolodvora.
1. siječnja 1924. godine uslijed vlasničke promjene nad željezničkim prugama i njihovim podržavljivanju, kolodvor je dobio novo ime - Zagreb Sava. To ime zadržao je do 1943. kada dobiva današnji naziv.
Zgrada je obnovljena krajem rujna 2007.
Pruge
- Željeznička pruga (Dobova) – državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor, dio Koridor RH1 (X. paneuropski koridor)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 14. rujna 2020.. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
| |||||