Razlika između inačica stranice »Portal:Zemljopis«
m |
m |
||
| (Nije prikazano 15 međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{ | __NOTOC__ | ||
__NOEDITSECTION__ | |||
{{browsebar}} | |||
<div class="jumbotron text-center"> | |||
<h1>Zemljopis</h1> | |||
<p></p> | |||
</div> | |||
<div class="container"> | |||
<div class="row"> | |||
<div class="col-sm-4"> | |||
<h3>O zemljopisu</h3> | |||
<p>Uz [[filozofija|filozofiju]] i povijest, zemljopis pripada među najstarije [[znanost]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti. [[Zemljopis|Više u sljedećem članku]]</p> | |||
<p></p> | |||
</div> | |||
<div class="col-sm-4"> | |||
<h3>Kontineti</h3> | |||
<p>Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju". Svi kontinenti zajedno čine samo 29% površine Zemlje. Različite kulture i znanosti imaju različite "popise kontinenata". Općenito, kontinent mora biti veliko područje koje ima geološki jasne granice. Prema raznim podjelama postoji 4, 5, 6, ili 7 kontinenata. [[kontinent|Više u sljedećem članku]] </p> | |||
<p> </p> | |||
</div> | |||
<div class="col-sm-4"> | |||
<h3>Mora i Oceani</h3> | |||
<p>Svjetsko more je podijeljeno je na nekoliko osnovnih područja s relativno neometanom izmjenom između njih. Pet oceanskih podjela su običajno definirane kao: [[Tihi ocean|Tihi]], [[Atlantski ocean|Atlantsji]], [[Indijski ocean|Indijski]], [[Arktički ocean|Arktički]], i [[Južni ocean|Južni]]; posljednja dva oceana su ponekad objedinjuju u prva tri oceana. Oceani i mora obuhvaćaju 361.132.000 km<sup>2</sup> (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, s ukupnim volumenom od 1.332.000.000 km<sup>3</sup>. [[svjetsko more|Više u sljedećem članku]]</p> | |||
</div> | |||
</div> | |||
</div> | |||
<div class="container"> | |||
<div class="row"> | |||
<div class="col-sm-4"> | |||
<h3>Podneblje</h3> | |||
<p>Klima ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje [[atmosfera|atmosfere]] nad nekim dijelom Zemljine površine. Pored meteorološkog, postoji i biološki i geografski pojam klime. Klima se razmatra u planetarnim ili u kontinentalnim razmjerama – [[makroklima]]; u prizemnom zraku do 2 [[metar|metra]] visine i na malom prostoru (polje, šuma, trg i sl.) – [[mikroklima]], a u regionalnim ili lokalnim razmjerama – [[mezoklima]]. Znanost koja proučava značajke klima i klimatske procese je [[klimatologija]]. [[Klima|Više u sljedećem članku]]</p> | |||
</div> | |||
<div class="col-sm-4"> | |||
<h3>Biosfera</h3> | |||
<p>Svi ekosustavi Zemlje čine funkcionalnu cjelinu nazvanu biosfera (sfera života). Jedinstvo žive i nežive prirode ne ograničava se na ekosustave, nego se proteže i na čitavu planetu Zemlju. Biosferu sačinjavaju dijelovi ostalih Zemljinih sfera koje su naseljene živim bićima: | |||
*[[atmosfera]], sloj plinova koji čini perifernu oblogu naše planete; | |||
*[[hidrosfera]], vodeni omotač Zemlje i | |||
*[[litosfera]], površinski, tvrdi pokrivač Zemlje | |||
[[Biosfera|Više u sljedećem članku]]</p> | |||
</div> | |||
<div class="col-sm-4"> | |||
<h3>Slika tjedna</h3> | |||
<p>{{Zemljopis/slika tjedna}}</p> | |||
</div> | |||
</div> | |||
</div> | |||
[[Kategorija:Zemljopis]] | |||
Trenutačna izmjena od 10:27, 4. travnja 2022.
Glavna stranica · Almanah · FAQ · Indeks · Kategorije · Obavijesti · Popisi · Portali · Prikazi · Rječnici
Hrvatska | Zemljopis | Povijest | Životopisi | Tehnologija | Umjetnost | Znanost
Zemljopis
O zemljopisu
Uz filozofiju i povijest, zemljopis pripada među najstarije znanosti ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama prirodnih i društvenih znanosti. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti. Više u sljedećem članku
Kontineti
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju". Svi kontinenti zajedno čine samo 29% površine Zemlje. Različite kulture i znanosti imaju različite "popise kontinenata". Općenito, kontinent mora biti veliko područje koje ima geološki jasne granice. Prema raznim podjelama postoji 4, 5, 6, ili 7 kontinenata. Više u sljedećem članku
Mora i Oceani
Svjetsko more je podijeljeno je na nekoliko osnovnih područja s relativno neometanom izmjenom između njih. Pet oceanskih podjela su običajno definirane kao: Tihi, Atlantsji, Indijski, Arktički, i Južni; posljednja dva oceana su ponekad objedinjuju u prva tri oceana. Oceani i mora obuhvaćaju 361.132.000 km2 (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, s ukupnim volumenom od 1.332.000.000 km3. Više u sljedećem članku
Podneblje
Klima ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. Pored meteorološkog, postoji i biološki i geografski pojam klime. Klima se razmatra u planetarnim ili u kontinentalnim razmjerama – makroklima; u prizemnom zraku do 2 metra visine i na malom prostoru (polje, šuma, trg i sl.) – mikroklima, a u regionalnim ili lokalnim razmjerama – mezoklima. Znanost koja proučava značajke klima i klimatske procese je klimatologija. Više u sljedećem članku
Biosfera
Svi ekosustavi Zemlje čine funkcionalnu cjelinu nazvanu biosfera (sfera života). Jedinstvo žive i nežive prirode ne ograničava se na ekosustave, nego se proteže i na čitavu planetu Zemlju. Biosferu sačinjavaju dijelovi ostalih Zemljinih sfera koje su naseljene živim bićima:
- atmosfera, sloj plinova koji čini perifernu oblogu naše planete;
- hidrosfera, vodeni omotač Zemlje i
- litosfera, površinski, tvrdi pokrivač Zemlje
