Razlika između inačica stranice »Sveti Anastazije Solinski«
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sveti Anastazije Solinski'''-->'''Sveti Anastazije Solinski''' (sv. Stašo) ( | <!--'''Sveti Anastazije Solinski'''-->'''Sveti Anastazije Solinski''' (sv. Stašo) (u. krajem 3. ili poč. 4. stoljeća), kršćanski [[svetac]] i solinski [[mučenik]]. Suzaštitnik grada Splita. | ||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
Prema spisima Jeronimovog martirologija sveti Anastazije rodio se u [[Akvileja|Akvileji]], | Prema spisima Jeronimovog martirologija sveti Anastazije rodio se u [[Akvileja|Akvileji]]. Prema legendi, po zanimanju je bio tkalac. Zbog [[Dioklecijan|Dioklecijanovog]] progona otišao je u [[Salona|Salonu]] propovijedati kršćanstvo i hrabriti [[kršćani|kršćane]] da se ne boje smrti. To je znak da je i sam bio veoma zauzet [[kršćanin]] kome je bilo mnogo stalo do dobra [[Crkva|Crkve]]. Zbog kršćanske vjere mučen je i ubijen u mladalačkoj dobi. Ubijen je potapanjem u moru ili Jadru (Solinskoj rici), tako da mu je oko vrata stavljen mlinski kamen.<ref name=poprsje>Helena Lučić: [https://www.youtube.com/watch?v=dhI9UbepnPg ''Poprsje sv. Staša'']. Kanal Splitsko-makarske nadbiskupije na YouTubeu. Postavljeno 29. siječnja 2021. Pristupljeno 30. travnja 2022.</ref> | ||
Ime je tog mučenika pronađeno zapisano na konfesiji [[mučenik|mučenikâ]] u [[Manastir|Manastirinama]]. I on je s ostalim slavnim [[Solinski mučenik|solinskim mučenicima]] prikazan na poznatom [[Lateranska bazilika|lateranskom mozaiku]], što ga dade u [[krstionica|krstionici]] [[Lateranska bazilika|lateranske bazilike]] izraditi [[papa]] [[Ivan IV.]], rodom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]. | |||
Tijelo mu je ugledna matrona Asklepija pokopala na [[Marusinac|Marusincu]]. Tu mu je u V. stoljeću bila podignuta veličanstvena [[bazilika]]. Njezin se pod od [[mozaik|mozaika]] sačuvao sve do danas. Uz svetog [[Sveti Dujam|Dujma]] i [[Sveti Venancije|Venancija]] sveti je Anastazije bio najviše štovan [[solinski mučenici|solinski mučenik]]. | Tijelo mu je ugledna matrona Asklepija pokopala na [[Marusinac|Marusincu]]. Zapovijedila je svojim robovima da izvade utopljenika Stašu i da ga pokopaju ondje. Tu mu je u V. stoljeću bila podignuta veličanstvena [[bazilika]]. Njezin se pod od [[mozaik|mozaika]] sačuvao sve do danas. Uz svetog [[Sveti Dujam|Dujma]] i [[Sveti Venancije|Venancija]] sveti je Anastazije bio najviše štovan [[solinski mučenici|solinski mučenik]]. | ||
Nakon što su barbari razorili Salonu, njegove su relikvije skupa s relikvijama sv. Dujma prenesene u Split, gdje je proglašen patronom te se tako i sv. Staš uz sv. Dujma smatra suzaštitnikom Splita, kao i tkalaca i stupara, a zaziva se protiv glavobolja.<ref name=poprsje/> | |||
Sveti su [[Solinski mučenici|solinski mučenici]], naši duhovni preci, kojih bi prema nekim vijestima bilo čak 240, vjerom i krvlju posvetili ovo tlo na koje u VII. stoljeću dođoše naši pradjedovi. Oni su iz neba zagovarali [[misionari|misionare]] koji su radili na obraćenju i pokrštenju [[Hrvat|Hrvata]]. Vjerujemo da i danas zagovaraju [[Crkva|Crkvu]] na ovom našem tlu, a mi ih štujmo i molimo za njihov zagovor. | Sveti su [[Solinski mučenici|solinski mučenici]], naši duhovni preci, kojih bi prema nekim vijestima bilo čak 240, vjerom i krvlju posvetili ovo tlo na koje u VII. stoljeću dođoše naši pradjedovi. Oni su iz neba zagovarali [[misionari|misionare]] koji su radili na obraćenju i pokrštenju [[Hrvat|Hrvata]]. Vjerujemo da i danas zagovaraju [[Crkva|Crkvu]] na ovom našem tlu, a mi ih štujmo i molimo za njihov zagovor. | ||
U umjetnosti je djela na temu sv. Staše radio mletački majstor [[Trevisan]g. Godine 1704. izradio je dosta baroknih djela za splitsku katedralu, od kojih se ističe poprsje sv. Staša ukrašeno dragim kamenjem. Okrugla kutijica sa svečevim moćima postavljena je po sredini čela.<ref name=poprsje/> | |||
== Izvori == | |||
{{izvori}} | |||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
| Redak 16: | Redak 24: | ||
[[Kategorija: Sveci]] | [[Kategorija: Sveci]] | ||
[[Kategorija: Kršćanstvo u Hrvatskoj]] | [[Kategorija: Kršćanstvo u Hrvatskoj]] | ||
[[Kategorija: Salona]] | |||
[[Kategorija: Split]] | |||
Inačica od 00:32, 30. ožujka 2022.
Sveti Anastazije Solinski (sv. Stašo) (u. krajem 3. ili poč. 4. stoljeća), kršćanski svetac i solinski mučenik. Suzaštitnik grada Splita.
Životopis
Prema spisima Jeronimovog martirologija sveti Anastazije rodio se u Akvileji. Prema legendi, po zanimanju je bio tkalac. Zbog Dioklecijanovog progona otišao je u Salonu propovijedati kršćanstvo i hrabriti kršćane da se ne boje smrti. To je znak da je i sam bio veoma zauzet kršćanin kome je bilo mnogo stalo do dobra Crkve. Zbog kršćanske vjere mučen je i ubijen u mladalačkoj dobi. Ubijen je potapanjem u moru ili Jadru (Solinskoj rici), tako da mu je oko vrata stavljen mlinski kamen.[1] Ime je tog mučenika pronađeno zapisano na konfesiji mučenikâ u Manastirinama. I on je s ostalim slavnim solinskim mučenicima prikazan na poznatom lateranskom mozaiku, što ga dade u krstionici lateranske bazilike izraditi papa Ivan IV., rodom iz Dalmacije.
Tijelo mu je ugledna matrona Asklepija pokopala na Marusincu. Zapovijedila je svojim robovima da izvade utopljenika Stašu i da ga pokopaju ondje. Tu mu je u V. stoljeću bila podignuta veličanstvena bazilika. Njezin se pod od mozaika sačuvao sve do danas. Uz svetog Dujma i Venancija sveti je Anastazije bio najviše štovan solinski mučenik.
Nakon što su barbari razorili Salonu, njegove su relikvije skupa s relikvijama sv. Dujma prenesene u Split, gdje je proglašen patronom te se tako i sv. Staš uz sv. Dujma smatra suzaštitnikom Splita, kao i tkalaca i stupara, a zaziva se protiv glavobolja.[1]
Sveti su solinski mučenici, naši duhovni preci, kojih bi prema nekim vijestima bilo čak 240, vjerom i krvlju posvetili ovo tlo na koje u VII. stoljeću dođoše naši pradjedovi. Oni su iz neba zagovarali misionare koji su radili na obraćenju i pokrštenju Hrvata. Vjerujemo da i danas zagovaraju Crkvu na ovom našem tlu, a mi ih štujmo i molimo za njihov zagovor.
U umjetnosti je djela na temu sv. Staše radio mletački majstor [[Trevisan]g. Godine 1704. izradio je dosta baroknih djela za splitsku katedralu, od kojih se ističe poprsje sv. Staša ukrašeno dragim kamenjem. Okrugla kutijica sa svečevim moćima postavljena je po sredini čela.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Helena Lučić: Poprsje sv. Staša. Kanal Splitsko-makarske nadbiskupije na YouTubeu. Postavljeno 29. siječnja 2021. Pristupljeno 30. travnja 2022.