Fikret Amirov: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Fikret Amirov'''-->'''Fikret Amirov''', istaknuti sovjetski azerbajdžanski [[skladatelj]], [[narodni umjetnik SSSR-a]] i dobitnik Lenjinove i [[Staljinova nagrada|Staljinove nagrade]]. Svoja djela stvarao je pod snažnim utjecajem azerbajdžanskog [[folklor]]a, napose azerskih narodnih napjeva i arapske melodike. Stvarao je pretežno [[simfonija|simfonijska]] djela i recitale za [[glasovir]].
Fikret Amirov''', istaknuti sovjetski azerbajdžanski [[skladatelj]], [[narodni umjetnik SSSR-a]] i dobitnik Lenjinove i [[Staljinova nagrada|Staljinove nagrade]]. Svoja djela stvarao je pod snažnim utjecajem azerbajdžanskog [[folklor]]a, napose azerskih narodnih napjeva i arapske melodike. Stvarao je pretežno [[simfonija|simfonijska]] djela i recitale za [[glasovir]].


Skladati je počeo još u [[pubertet]]u, a kao devetnaestogodišnjak odlazi na bojište i biva ranjen kod [[Voronjež]]a, nakon čega se vraća u [[Baku]] gdje završava glazbenu akademiju.  
Skladati je počeo još u [[pubertet]]u, a kao devetnaestogodišnjak odlazi na bojište i biva ranjen kod [[Voronjež]]a, nakon čega se vraća u [[Baku]] gdje završava glazbenu akademiju.  

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 13:02

Fikret Amirov, istaknuti sovjetski azerbajdžanski skladatelj, narodni umjetnik SSSR-a i dobitnik Lenjinove i Staljinove nagrade. Svoja djela stvarao je pod snažnim utjecajem azerbajdžanskog folklora, napose azerskih narodnih napjeva i arapske melodike. Stvarao je pretežno simfonijska djela i recitale za glasovir.

Skladati je počeo još u pubertetu, a kao devetnaestogodišnjak odlazi na bojište i biva ranjen kod Voronježa, nakon čega se vraća u Baku gdje završava glazbenu akademiju.

Najpoznatijim djelom postaje mu balet »Tisuću i jedna noć« s izraženom arapsko-azerskom melodikom, za potrebe skladanja kojeg je i putovao Egiptom, Jemenom, Irakom i ostatkom Arabije. Mnoga djela praizvela mu je Houstonska simfonija na čelu sa znamenitim Leopoldom Stokowskim. Obilježja arapskog i azerskog folklora prisutna su i u »Koncertu na arapsku temu za glasovir i orkestar« te »Pjesmi slijepog Arapa« s razvidnim utjecajima Rimski-Korsakova i Hačaturjana.[1]

Izvori[uredi]

  1. Garibova, Jala; Azimov, Farjan. Folk Melodies and Symphonic Masterpieces Azerbaijan International, br. IV (zima 1997.), god. V

Vanjske poveznice[uredi]