Razlika između inačica stranice »Strukturna kriza«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Strukturna kriza'''-->'''Strukturna kriza''' je takvo stanje u [[gospodarstvo|gospodarstvu]] kada [[proizvodnja|proizvodni]] kapaciteti i [[ponuda]] bitno nadmašuju [[potražnja|potražnju]]. Strukturna kriza može pogoditi pojedini gospodarski subjekt, određenu [[gospodarska grana|gospodarsku granu]], ili [[regija|regiju]], ali i može poprimiti i svjetske razmjere. U tom se slučaju govori o krizi [[hiperprodukcija|hiperprodukcije]]. Osnovno obilježje strukturne krize je dugotrajan (strukturni) pad potražnje.  
Strukturna kriza''' je takvo stanje u [[gospodarstvo|gospodarstvu]] kada [[proizvodnja|proizvodni]] kapaciteti i [[ponuda]] bitno nadmašuju [[potražnja|potražnju]]. Strukturna kriza može pogoditi pojedini gospodarski subjekt, određenu [[gospodarska grana|gospodarsku granu]], ili [[regija|regiju]], ali i može poprimiti i svjetske razmjere. U tom se slučaju govori o krizi [[hiperprodukcija|hiperprodukcije]]. Osnovno obilježje strukturne krize je dugotrajan (strukturni) pad potražnje.  


Dugotrajni raspad potražnje može imati velik broj različitih uzroka, koji se međusobno potiču i ukupni efekt dalje raste. Tako uzroci mogu biti održavanje proizvodnih kapaciteta koji nadmašuju potrebe, uvođenje novih tehnologija, promijenjene potrošačke navike, zamjena postojećih proizvoda [[uvoz]]nim jeftinijim i slično.  
Dugotrajni raspad potražnje može imati velik broj različitih uzroka, koji se međusobno potiču i ukupni efekt dalje raste. Tako uzroci mogu biti održavanje proizvodnih kapaciteta koji nadmašuju potrebe, uvođenje novih tehnologija, promijenjene potrošačke navike, zamjena postojećih proizvoda [[uvoz]]nim jeftinijim i slično.  

Trenutačna izmjena od 02:10, 25. ožujka 2022.

Strukturna kriza je takvo stanje u gospodarstvu kada proizvodni kapaciteti i ponuda bitno nadmašuju potražnju. Strukturna kriza može pogoditi pojedini gospodarski subjekt, određenu gospodarsku granu, ili regiju, ali i može poprimiti i svjetske razmjere. U tom se slučaju govori o krizi hiperprodukcije. Osnovno obilježje strukturne krize je dugotrajan (strukturni) pad potražnje.

Dugotrajni raspad potražnje može imati velik broj različitih uzroka, koji se međusobno potiču i ukupni efekt dalje raste. Tako uzroci mogu biti održavanje proizvodnih kapaciteta koji nadmašuju potrebe, uvođenje novih tehnologija, promijenjene potrošačke navike, zamjena postojećih proizvoda uvoznim jeftinijim i slično.

Neophodna strukturna prilagođavanja većeg obujma u kriznim situacijama imaju daljnji povratni efekt na produbljavanje krize, a posebno na tržište rada. Dolazi do daljnjeg povećanja nezaposlenosti što dalje zaoštrava krizu i prenosi ju na druge gospodarske subjekte, proizvodne grane i sve veća gospodarska područja. U socijalnoj tržišnoj privredi je stoga najvažnija uloga države da u okvirima narodne privrede, koristeći se gospodarskim, financijskim i socijalnopolitičkim mjerama stvori uvjete da u uvjetima strukturnih prilagođavanja ne dođe do masovne nezaposlenosti kao i da pravovremeno prihvati i podupre ugroženo stanovništvo.