Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stipan Blažetin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stipan Blažetin'''-->'''Stipan Blažetin''' (u mađ. dokumentima ''Blazsetin István'') ([[Santovo]], [[24. listopada]] [[1941.]] – [[Pečuh]], [[24. ožujka]] [[2001.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], kulturni djelatnik i [[pedagogija|pedagoški]] pisac iz [[Mađarska|Mađarske]], a po nekim autorima je obrađivan i kao dio književnosti Hrvata iz Vojvodine<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Roman-u-knjizevnosti-vojvodjanskih-Hrvata.html Hrvatska riječ] Roman u književnosti vojvođanskih Hrvata, 13. veljače 2009.
Stipan Blažetin''' (u mađ. dokumentima ''Blazsetin István'') ([[Santovo]], [[24. listopada]] [[1941.]] – [[Pečuh]], [[24. ožujka]] [[2001.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], kulturni djelatnik i [[pedagogija|pedagoški]] pisac iz [[Mađarska|Mađarske]], a po nekim autorima je obrađivan i kao dio književnosti Hrvata iz Vojvodine<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Roman-u-knjizevnosti-vojvodjanskih-Hrvata.html Hrvatska riječ] Roman u književnosti vojvođanskih Hrvata, 13. veljače 2009.
</ref>. Pisao je [[poezija|pjesme]], [[roman]]e i djela za djecu te je sakupljao usmenu baštinu [[pomurski Hrvati|pomurskih Hrvata]].
</ref>. Pisao je [[poezija|pjesme]], [[roman]]e i djela za djecu te je sakupljao usmenu baštinu [[pomurski Hrvati|pomurskih Hrvata]].



Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 01:28

Stipan Blažetin (u mađ. dokumentima Blazsetin István) (Santovo, 24. listopada 1941.Pečuh, 24. ožujka 2001.) je bio hrvatski književnik, kulturni djelatnik i pedagoški pisac iz Mađarske, a po nekim autorima je obrađivan i kao dio književnosti Hrvata iz Vojvodine[1]. Pisao je pjesme, romane i djela za djecu te je sakupljao usmenu baštinu pomurskih Hrvata.

Osnovne informacije

Živio je i radio u mađarskom selu Serdahelu.

Bio je članom Društva hrvatskih književnika.

Kao prosvjetni djelatnik je značajan kao autor radne bilježnice, zvučne čitanke i metodičkog priručnika.

Jednim je od značajnijih pisaca dječje poezije na hrvatskom jeziku iz Mađarske, uz Marka Dekića i Mate Šinkovića [2].

Otac je hrvatskog pjesnika iz Mađarske Stjepana Blažetina. Ni on ni njegov sin nisu smjeli dobiti dobiti hrvatsko ime kad su se rodili, jer je bilo dopušteno samo mađarsko, pa su obojica u dokumentima "István"[3].

Djela

  • Srce na dlanu, pjesme, 1981.
  • Bodoljaši, dječji roman, 1986.
  • Tralala, tralala, propjevala svirala, pjesme za djecu, 1990.
  • Korenje, drame, 1998.
  • Suncu u oči, 1999.
  • Na istom kolosijeku, izabrane pjesme, 2011.
  • Lirske narodne pjesme pomurskih Hrvata u Totszerdahelyju, Kajkavsko-čakavsko razmeđe, Kajkavski zbornik. Izlaganja na znanstvenim skupovima u Zlataru 1970-1974., Narodno sveučilište “Ivan Goran Kovačić”, Zlatar, 1974., str. 117.-123 [4]

Neke pjesme su mu ušle u antologiju hrvatske poezije u Mađarskoj 1945.-2000. urednika Stjepana Blažetina Rasuto biserje.

Svojim djelima je ušao u antologiju Pjesništvo Hrvata u Mađarskoj = Poemaro de kroatoj en Hungario, urednika Đure Vidmarovića, Marije Belošević i Mije Karagića[5].

Nagrade

  • počasni naziv "Odlični prosvjetni djelatnik"

Izvori

  1. Hrvatska riječ Roman u književnosti vojvođanskih Hrvata, 13. veljače 2009.
  2. Dom i svijet br. 293-94. Školstvo kao temelj, 24. travnja 2000.
  3. Đuro Vidmarović: Teme o Hrvatima u Mađarskoj, Naklada Bošković, Split, 2008., str. 139.-145.
  4. Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Govori pomurskih Hrvata
  5. Hrvatska matica iseljenika Predstavljanje knjiga HES-a i uručenje Nagrade HMI Silvije Strahimir Kranjčević, 14. i 15. studenoga 2008.

Vanjske poveznice i izvori


Nedovršeni članak Stipan Blažetin koji govori o hrvatskom književniku iz Mađarske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.