More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Srpska narodna stranka''' ('''SNS''') politička je stranka u Hrvatskoj koja zastupa interese [[Srbi|srpske]] manjine. Njezin trenutni predsjednik je [[Milan Rodić]]. Središte SNS-a je u [[Zagreb]]u, a u tijeku je ujedinjenje s '''[[Demokratska partija Srba|Demokratskom partijom Srba]]''' (DPS) i '''[[Nova srpska stranka|Novom srpskom strankom]]''' (NSS). | |||
Osnovana je [[1991.]] godine od strane pripadnika srpske manjine, na čelu s [[Milan Đukić|Milanom Đukićem]], koji se nisu slagali sa secesionističkom politikom [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpske demokratske stranke]], odnosno stvaranjem tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. S izbijanjem [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] postala je stranka koja je zastupala interese Srba na područjima pod nadzorom hrvatske vlasti. | Osnovana je [[1991.]] godine od strane pripadnika srpske manjine, na čelu s [[Milan Đukić|Milanom Đukićem]], koji se nisu slagali sa secesionističkom politikom [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpske demokratske stranke]], odnosno stvaranjem tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. S izbijanjem [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] postala je stranka koja je zastupala interese Srba na područjima pod nadzorom hrvatske vlasti. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:31
Srpska narodna stranka (SNS) politička je stranka u Hrvatskoj koja zastupa interese srpske manjine. Njezin trenutni predsjednik je Milan Rodić. Središte SNS-a je u Zagrebu, a u tijeku je ujedinjenje s Demokratskom partijom Srba (DPS) i Novom srpskom strankom (NSS).
Osnovana je 1991. godine od strane pripadnika srpske manjine, na čelu s Milanom Đukićem, koji se nisu slagali sa secesionističkom politikom Srpske demokratske stranke, odnosno stvaranjem tzv. Republike Srpske Krajine. S izbijanjem Domovinskog rata postala je stranka koja je zastupala interese Srba na područjima pod nadzorom hrvatske vlasti.
Stranka je ubrzo dobila povlašten tretman u državnim medijima, a Đukić je dobio dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova i savjetnika predsjednika Franje Tuđmana. Na parlamentarnim izborima 1992. godine SNS nije uspjela prijeći prag od 3 % za ulazak u Sabor. Međutim presudom Ustavnog suda tri njezina zastupnika, uključujući Đukića, dobila su saborske mandate, jer na listama drugih stranaka koje su prešle prag nije bilo dovoljno zastupnika srpske nacionalnosti, a da bi se ispunila kvota koju je propisivao tadašnji ustavni zakon o pravima manjina. Ustavni sud je mandate prepustio SNS-u, iako je prije te stranke po broju glasova lista sa srpskim zastupnicima bila lista SDU-a, obrazloživši to time da SNS kao "etnička stranka" ima veće pravo na "etničke mandate".
Milan Đukić je ubrzo nakon toga postao potpredsjednik Sabora, a SNS dobio nadimak Stranka Tuđmanovih Srba, s obzirom da je uvijek podržavao HDZ i vladu, a nikad opoziciju. Ta se percepcija kasnije promijenila, kada je SNS počeo sve više kritizirati odnos vlasti prema srpskoj manjini, pošto su trajno bili nezadovoljni time što su Srbi u Republici Hrvatskoj prestali biti, po njihovom shvaćanju, politički narod i postali nacionalna manjina.
Nakon "Oluje" i reintegracije Podunavlja SNS se za glasove Srba morao boriti sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom, koja ga je postupno marginalizirala te je 2003. izgubio parlamentarni status.