Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Socijalno tržišno gospodarstvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Socijalno tržišno gospodarstvo'''-->'''Socijalno tržišno gospodarstvo''' ([[njemački jezik|njemački]] ''Soziale Marktwirtschaft'') je [[gospodarski sustav]] s ciljem "spajanja [[tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]] na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva s socijalnom državom".  
Socijalno tržišno gospodarstvo''' ([[njemački jezik|njemački]] ''Soziale Marktwirtschaft'') je [[gospodarski sustav]] s ciljem "spajanja [[tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]] na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva s socijalnom državom".  


Državne regulacije (intervencije) usmjerene su na  
Državne regulacije (intervencije) usmjerene su na  

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 21:17

Socijalno tržišno gospodarstvo (njemački Soziale Marktwirtschaft) je gospodarski sustav s ciljem "spajanja tržišnog gospodarstva na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva s socijalnom državom".

Državne regulacije (intervencije) usmjerene su na

  • uspostavu poštenog tržišnog natjecanja,
  • održavanje ravnoteže između visoke stope gospodarskog rasta i niske stope inflacije,
  • niske razine nezaposlenosti,
  • dobrih uvjeta rada, socijalne skrbi i javne službe,

Sadrži sljedeće značajke: zaštitu privatne imovine, natjecanje bez monopola, slobodno formiranje cijene, gospodarstvena neovisnost i odgovornost poduzetnika, ograničene ekonomske funkcije države.

Privatno vlasništvo je preduvjet za natjecanje i slobodno formiranje cijena, kao i za rezultate poslovanja poduzetnika.

Preduvjet za funkcioniranje tržišnog gospodarstva je socijalna stabilnost kao i određena monetarna politika. Podrazumijeva protivljenje uporabi inflacije za financiranje deficita i politiku pune zaposlenosti. Državna gospodarska aktivnost usmjerena je na pružanje potpore tržišnim i gospodarskiim organizacijama.

Socijalno tržišno gospodarstvo je opisano od strane nekih autora kao "treći put" između kapitalizma i socijalizma ili takozvani "treći način".

Odnosi se na ekonomski poredak Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.

Važni pojedinci u razvoju koncepta su Walter Eucken, Wilhelm Röpke Alexandre Rüstow, Franz Bohm, Franz Oppenheimer i Alfred Müller-Armack, koji je izvorno skovao pojam Soziale Marktwirtschaft.

Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek česta Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u ustavu Europske unije ali projekt je napušten 2005. nakon negativnih ishoda referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj.

Za razliku od slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje u regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, doprinosa poslodavaca i državnih subvencija.