Sloboda vjeroispovjesti: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sloboda vjeroispovjesti'''-->'''Sloboda vjeroispovjesti''' ili '''sloboda vjere''' je jedna od [[Temeljna ljudska prava|temeljnih ljudskih prava]], koje odlikuju sloboda izražavanja svojih [[svjetonazor|svjetonazornih]] ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi. Uključuje i slobodu promicanja [[religija|vjere]] i neometano izvođenje [[obred]]a.
Sloboda vjeroispovjesti''' ili '''sloboda vjere''' je jedna od [[Temeljna ljudska prava|temeljnih ljudskih prava]], koje odlikuju sloboda izražavanja svojih [[svjetonazor|svjetonazornih]] ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi. Uključuje i slobodu promicanja [[religija|vjere]] i neometano izvođenje [[obred]]a.


U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na [[Diskriminacija|nediskriminaciju]] zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. To je posljedica novijih kretanja u pravima manjina - pa tako i vjerskih. Primjerice su [[Židovi]] u Europi stoljećima imali slobodu da prakticiraju svoju vjeru (mnoge su zemlje, ipak, zabranjivale naseljavanje Židova), ali nisu imali pristup zapošljavanju u državnoj službi, niti slobodu da se bave mnogim zanimanjima. Slično je bilo, te u velikoj mjeri jest i danas, u pogledu ne-muslimana u zemljama u kojima je [[Islam]] glavna religija. Također je takvo pravilo u [[Komunizam|komunističkim]] zemljama, gdje jedino [[Ateizam|ateisti]] imaju pristup poželjnijim zaposlenjima i općenito izglede za socijalni napredak.
U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na [[Diskriminacija|nediskriminaciju]] zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. To je posljedica novijih kretanja u pravima manjina - pa tako i vjerskih. Primjerice su [[Židovi]] u Europi stoljećima imali slobodu da prakticiraju svoju vjeru (mnoge su zemlje, ipak, zabranjivale naseljavanje Židova), ali nisu imali pristup zapošljavanju u državnoj službi, niti slobodu da se bave mnogim zanimanjima. Slično je bilo, te u velikoj mjeri jest i danas, u pogledu ne-muslimana u zemljama u kojima je [[Islam]] glavna religija. Također je takvo pravilo u [[Komunizam|komunističkim]] zemljama, gdje jedino [[Ateizam|ateisti]] imaju pristup poželjnijim zaposlenjima i općenito izglede za socijalni napredak.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 20:16

Sloboda vjeroispovjesti ili sloboda vjere je jedna od temeljnih ljudskih prava, koje odlikuju sloboda izražavanja svojih svjetonazornih ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi. Uključuje i slobodu promicanja vjere i neometano izvođenje obreda.

U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na nediskriminaciju zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. To je posljedica novijih kretanja u pravima manjina - pa tako i vjerskih. Primjerice su Židovi u Europi stoljećima imali slobodu da prakticiraju svoju vjeru (mnoge su zemlje, ipak, zabranjivale naseljavanje Židova), ali nisu imali pristup zapošljavanju u državnoj službi, niti slobodu da se bave mnogim zanimanjima. Slično je bilo, te u velikoj mjeri jest i danas, u pogledu ne-muslimana u zemljama u kojima je Islam glavna religija. Također je takvo pravilo u komunističkim zemljama, gdje jedino ateisti imaju pristup poželjnijim zaposlenjima i općenito izglede za socijalni napredak.

Koncepcija vjerskih sloboda posjeduje pozitivan i negativan aspekt:

  • Pod pozitivne aspekte slobode vjere spada sloboda pojedinca ili skupine ljudi pristupiti vjerskoj zajednici u bilo kojem obliku i sudjelovati obrednim djelima i proslavama ili drugim vjerskim praksama.
  • Pod negativne aspekte slobode vjere spada sloboda pojedinca ili skupine ljudi napustiti vjersku zajednica u bilo koje vrijeme, kao i pravo na nesudjelovanje obrednim radnjama, proslavama i drugim vjerskim praksama. To uključuje i slobodu neotkrivanja svojih osobnih vjerskih ili filozofskih uvjerenja drugima .

Sloboda vjeroispovijesti priznata je u članku 18. Opće deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda. Ustavom Republike Hrvatske, čl. 40, zajamčena je sloboda savjesti i vjeroiposvijesti, a vjerske su zajednice jednake pred zakonom te odvojene od države.[1]

Izvori[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]