Razlika između inačica stranice »Slava Ogrizović«

Trenutačna izmjena od 20:04, 24. ožujka 2022.

Slava Ogrizović, rođ. Vrignanin (Zvornik, 15. rujna 1907. - Zagreb, 18. listopada 1976.) književnica, novinarka, aktivistica.

Rano se uključila u radnički pokret, sudjelovala je u štrajkovima, bila je članica Inicijativnog odbora za organiziranje Antifašističkog fronta žena (AFŽ-a) Hrvatske, predsjednica Društva za prosvjetu žene, bila je članica SBOTIČ-a te Društva hrvatskih književnica. Zalagala se za humano i slobodno društvo jednakih mogućnosti i prava.

Godine 1940. postaje članica KP-a, a nakon što je u Zagrebu od vlasti NDH bez suđenja obješen njen muž Bogdan Ogrizović 1943. godine, odlazi u ilegalu i partizane.

Nakon rata vraća se u Zagreb gdje djeluje kao književnica, novinarka, urednica na Radio-Zagrebu, direktorica u Novinskom izdavačkom poduzeću (NIP-u) gdje je između ostalog zaslužna da su se prvi puta kao knjige tiskali romani Marije Jurić Zagorke. Knjige koje je pisala imaju dokumentarnu vrijednost o događajima iz NOB-a iz osobnog iskustva ili kroz intervjue ljudi koji su sudjelovali u tom razdoblju, a koje je počela skupljati još za vrijeme rata.

Djela

"Racija", Zagreb, 1951. godine
"Ljudi i događaji koji se ne zaboravljaju" (6 knjiga), Zagreb, 1953-1956. godine
"Bili smo partizani", Zagreb, 1960. godine
"Odmazda", Beograd, 1961. godine
"Zagreb se bori", Zagreb, 1977. godine.

Inačica od 02:30, 25. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 20:04, 24. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Slava Ogrizović'''-->'''~~Slava Ogrizović''', rođ. Vrignanin ([[Zvornik]], [[15. rujna]] [[1907.]] - [[Zagreb]], [[18. listopada]] [[1976.]]) književnica, novinarka, aktivistica.		Slava Ogrizović''', rođ. Vrignanin ([[Zvornik]], [[15. rujna]] [[1907.]] - [[Zagreb]], [[18. listopada]] [[1976.]]) književnica, novinarka, aktivistica.

	Rano se uključila u radnički pokret, sudjelovala je u štrajkovima, bila je članica Inicijativnog odbora za organiziranje [[AFŽ\|Antifašističkog fronta žena]] (AFŽ-a) Hrvatske, predsjednica Društva za prosvjetu žene, bila je članica SBOTIČ-a te Društva hrvatskih književnica. Zalagala se za humano i slobodno društvo jednakih mogućnosti i prava.		Rano se uključila u radnički pokret, sudjelovala je u štrajkovima, bila je članica Inicijativnog odbora za organiziranje [[AFŽ\|Antifašističkog fronta žena]] (AFŽ-a) Hrvatske, predsjednica Društva za prosvjetu žene, bila je članica SBOTIČ-a te Društva hrvatskih književnica. Zalagala se za humano i slobodno društvo jednakih mogućnosti i prava.