Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sjeveroistočni kavkaski jezici''' (takođen nazivani nahsko-dagestanski, dagestanski su jezična porodica s monogim jezicima koji se govore na [[Kavkaz]]u. Ukupno 29 jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=215-16 Ethnologue (16th)]</ref> | |||
Ova porodica je poznata po kompleksnoj fonologiji (do 60 suglasnika ili do 30 samoglasnika u nekim jezicima), [[imenska klasa|imenskim klasama]], ergativnoj strukturi rečenice i velikom broju [[padež]]a. | Ova porodica je poznata po kompleksnoj fonologiji (do 60 suglasnika ili do 30 samoglasnika u nekim jezicima), [[imenska klasa|imenskim klasama]], ergativnoj strukturi rečenice i velikom broju [[padež]]a. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:08
Sjeveroistočni kavkaski jezici (takođen nazivani nahsko-dagestanski, dagestanski su jezična porodica s monogim jezicima koji se govore na Kavkazu. Ukupno 29 jezika[1]
Ova porodica je poznata po kompleksnoj fonologiji (do 60 suglasnika ili do 30 samoglasnika u nekim jezicima), imenskim klasama, ergativnoj strukturi rečenice i velikom broju padeža.
Izumrle jezike hurijski i urartski neki također svrstavaju u ovu porodicu.
- a. Avarsko-Andijski (9):
- a1. Andijski (8): ahvahski [akv], andijski (andski) [ani], bagulalski [kva], botlihski [bph], čamalalski [cji], godoberski [gdo], karatinski (Karata) [kpt], tindijski [tin].
- a2. Avarski (1): avarski [ava]
- b. Dargvinski (1): darginski [dar]. Ponekad se sa lakskim spaja u laksko-dargvinske jezike.
- c. Hinalugski (1): hinalugski [kjj]
- d. Lakski (1): lakski [lbe]
- e. Lezginski (9):
- e1. Arčinski (1): arčinski [aqc]
- e2. Nuklearni lezginski (7):
- a. Istočnolezginski (3): agulski [agx], lezginski [lez], tabasaranski [tab].
- b. Južnolezginski (2): buduhski [bdk], krizijski (kritski) [kry]
- c. Zapadnolezginski (2): rutulski [rut], cahurski [tkr]
- e3. Udinski (1): udinski [udi]
- f. Nahski (3):
- f1. Bacijski (1): bacbijski [bbl].
- f2. Čečensko-inguški ili vajnahski (2): čečenski [che], inguški [inh]
- g. Cezijski (cezski) (5):
- g1. istočnocezijski (2): bežta [kap], hunzibski [huz]
- g2. zapadnocezijski (3): didojski (cezijski) [ddo], hinuhski [gin], hvaršinski [khv].
Nahsko-dagestanski jezici po jednoj ranijoj podijeli[2] dijelili su se na:
- a. Vajnahski jezici (vainakh, veinakh): sa čečenskim, inguškim i bacbijskim.
- b. Dagestanski jezici:
- b1. Avarsko-andsko-didojski jezici, avarski, andski, didojski (cezski), bežta, hinuhski, hvaršinski, tindijski, botlihski, hunzibski, godoberski, čamalalski, bagulalski, karatinski, ahvahski.
- b2. Laksko-dargvinski jezici: lakski i darginski.
- b3. Lezginski jezici: arčinski, hinaluški, lezginski, tabasaranski, agulski, rutulski, cahurski, udinski, buduhski, kritski; staroudinski se naziva i agvanski.