Razlika između inačica stranice »Sjevernolaponski jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sjevernolaponski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sme sme]), najgovoreniji [[laponski jezici|laponski]] jezik kojim govori oko 15.000 ljudi u [[Norveška|Norveškoj]] (Krauss, 1995.) u okruzima [[Finnmark]]u, [[Troms]]u, [[Nordland]]u i [[Ofoten]]u; 1.700 u [[Finska|Finskoj]] (popis iz 2001.), općine [[Utsjoki]], [[Enontekiö]] i [[Sodankylä]]; i 4.000 u [[Švedska|Švedskoj]] (Krauss, 1995.): [[Karesuando]] i [[Jukkasjärvi]]. | |||
Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sme Ethnologue (16th)]</ref> | Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sme Ethnologue (16th)]</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 19:05, 24. ožujka 2022.
Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15.000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1.700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4.000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.
Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.[1]