Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Samopražnjenje baterije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Samopražnjenje baterije'''-->'''Samopražnjenje baterije''' je efekt koji dolazi kod [[baterija]].  Zbog unutarnjih kemijskih reakcija smanjuje se pohranjeno punjenje, a da tome nije prethodilo nikakvo spajanje elektroda. Ova pojava smanjuje [[rok trajanja]] baterija i prouzročuje da u početku imaju manje punjenje od predviđenog kad ih se stavi u uporabu.  
Samopražnjenje baterije''' je efekt koji dolazi kod [[baterija]].  Zbog unutarnjih kemijskih reakcija smanjuje se pohranjeno punjenje, a da tome nije prethodilo nikakvo spajanje elektroda. Ova pojava smanjuje [[rok trajanja]] baterija i prouzročuje da u početku imaju manje punjenje od predviđenog kad ih se stavi u uporabu.  


Brzina samopražnjenja ovisi o vrsti baterije, stanju, okolnoj temperaturi, struji punjenja i ostalim čimbenicima. Kod [[punjiva baterija|punjivih baterija]], [[Li-ion|litij-ionska]] baterija je među onima s najmanjim samopražnjenjem, negdje oko 2–3% mjesečno, slijedi baterija na bazi olova i kiseline koja se prazni 4-6%, dok baterije na osnovi nikla ovo ozbiljnije pogađa.  Već nakon jednog dana izgube 10% kapaciteta nakon čega se smanjuje do 10% mjesečno.
Brzina samopražnjenja ovisi o vrsti baterije, stanju, okolnoj temperaturi, struji punjenja i ostalim čimbenicima. Kod [[punjiva baterija|punjivih baterija]], [[Li-ion|litij-ionska]] baterija je među onima s najmanjim samopražnjenjem, negdje oko 2–3% mjesečno, slijedi baterija na bazi olova i kiseline koja se prazni 4-6%, dok baterije na osnovi nikla ovo ozbiljnije pogađa.  Već nakon jednog dana izgube 10% kapaciteta nakon čega se smanjuje do 10% mjesečno.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:21

Samopražnjenje baterije je efekt koji dolazi kod baterija. Zbog unutarnjih kemijskih reakcija smanjuje se pohranjeno punjenje, a da tome nije prethodilo nikakvo spajanje elektroda. Ova pojava smanjuje rok trajanja baterija i prouzročuje da u početku imaju manje punjenje od predviđenog kad ih se stavi u uporabu.

Brzina samopražnjenja ovisi o vrsti baterije, stanju, okolnoj temperaturi, struji punjenja i ostalim čimbenicima. Kod punjivih baterija, litij-ionska baterija je među onima s najmanjim samopražnjenjem, negdje oko 2–3% mjesečno, slijedi baterija na bazi olova i kiseline koja se prazni 4-6%, dok baterije na osnovi nikla ovo ozbiljnije pogađa. Već nakon jednog dana izgube 10% kapaciteta nakon čega se smanjuje do 10% mjesečno. [1] NiCd naposljetku imaju samopražnjenje 15–20%, NiMH 30%, osim kod nisko samopraznećih NiMH baterija kod kojih je to 2-3%. Primarne baterije nisu rađenje za punjenje, ali imaju dosta nižu stopu samopražnjenja. Životni vijek im je 2 - 3 kod cink-ugljikovih baterija, 5 kod alkalnih te preko 10 godina kod litijevih baterija.[2]

Samopražnjenje je kemijska reakcija kao i pražnjenje u zatvorenom električnom krugu. Više se javlja na višim temperaturama. Zbog toga pohrana baterija na nižim temperaturama smanjuje stopu samopražnjenja i čuva početnu energiju koja je pohranjena u baterijui. Samopražnjenje se smanjuje i vremenom kad se pasivacijski sloj stvori na elektrodama. Samopražnjenje se javlja i zbog kristalizacijskog efekta.[1]

Još uvijek nisu poznati potanki kemijski uzroci samopražnjenja kod pojedinih vrsta baterija.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Baterije - tehnologija i održavanje Autor: Željko Harjač, Info-Mob.com
  2. Battery performance characteristics, MPower UK, 23. veljače 2007. Information on self-discharge characteristics of battery types
  3. Wu and White, "Self-Discharge Model of a Nickel-Hydrogen Cell." Journal of the Electrochemical Society, 147 (3) 901-909 (2000)

Vanjske poveznice