Razlika između inačica stranice »Salat«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sàlat''' (arapski:<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dldnXhE%3D&keyword=salat Hrvatski jezični portal] ''sàlat'' (pristupljeno 10. veljače 2020.)</ref> '''صلوة'''), u jezicima nekih islamskih naroda istoznačnica za [[namaz (islam)|nàmāz]], poput bošnjačkog, turskog i urdu jezika. Pojmovi su u uskoj svezi ali postoje male razlike. Osnovno je značenje du‘ā’, tj. dova ili molba (za dobro). Salat kao pojam postoji u predislamskoj [[arapska književnost|arapskoj književnosti]]. Salat je infinitiv glagola ''sallā'' što znači "zazivanje [[blagoslov]]a na nekoga". Dolaskom islama salat je dobio važno, visoko i cijenjeno mjesto u sklopu vjerskih dužnosti. Klasični [[semantičar]]i [[Kuran]]a ne slažu se o broju značenja riječi salāt u Kuranu. U njih spadaju [[dova]], čitanje Kurana, vjera itd. Salat je nakon [[Kelime-i šehadet]]a postao najvažnija institucija islama. Terminološki, salat je obred ([[ibadet]]) koji čine posebne riječi i djela. Počinje [[tekbir]]om (izgovaranjem riječi Allahu ekber) a završava [[selam]]om. U Kuranu se salat pripisuje [[Alah]]u i [[melek|melecima]]. Alahov salat je [[magfiret]] (oprost) Vjerovjesniku i vjernicima. Melečki salat je njihov [[istigfar]] (traženje oprosta) za njih. Prema [[Ibn Džuzejj]]u, Alahov salāt vjernika je ukazivanje Njegove [[milost]]i prema njima, dok salat meleka je njihova [[dova]] za njih. Istim se izrazom (tj. jusallī) opisuju dva različita značenja (Teshīl, 3/140).<ref>(boš.) [https://www.cdv.ba/pogledi/namaz-salat/ Centar za dijalog - Vesatija, Sarajevo] Almir Fatić: ''Namāz / salāt'' 15. siječnja 2019. (pristupljeno 10. veljače 2020.)</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 16:10, 24. ožujka 2022.
Sàlat (arapski:[1] صلوة), u jezicima nekih islamskih naroda istoznačnica za nàmāz, poput bošnjačkog, turskog i urdu jezika. Pojmovi su u uskoj svezi ali postoje male razlike. Osnovno je značenje du‘ā’, tj. dova ili molba (za dobro). Salat kao pojam postoji u predislamskoj arapskoj književnosti. Salat je infinitiv glagola sallā što znači "zazivanje blagoslova na nekoga". Dolaskom islama salat je dobio važno, visoko i cijenjeno mjesto u sklopu vjerskih dužnosti. Klasični semantičari Kurana ne slažu se o broju značenja riječi salāt u Kuranu. U njih spadaju dova, čitanje Kurana, vjera itd. Salat je nakon Kelime-i šehadeta postao najvažnija institucija islama. Terminološki, salat je obred (ibadet) koji čine posebne riječi i djela. Počinje tekbirom (izgovaranjem riječi Allahu ekber) a završava selamom. U Kuranu se salat pripisuje Alahu i melecima. Alahov salat je magfiret (oprost) Vjerovjesniku i vjernicima. Melečki salat je njihov istigfar (traženje oprosta) za njih. Prema Ibn Džuzejju, Alahov salāt vjernika je ukazivanje Njegove milosti prema njima, dok salat meleka je njihova dova za njih. Istim se izrazom (tj. jusallī) opisuju dva različita značenja (Teshīl, 3/140).[2]
Izvori
- ↑ Hrvatski jezični portal sàlat (pristupljeno 10. veljače 2020.)
- ↑ (boš.) Centar za dijalog - Vesatija, Sarajevo Almir Fatić: Namāz / salāt 15. siječnja 2019. (pristupljeno 10. veljače 2020.)