More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
SRAM''' (kratica od {{en|static random access memory}}) ili u prijevodu na hrvatski jezik ''statički [[RAM]]'', jedna je od izvedbi [[poluvodič]]ke [[Računalna memorija|memorije]]. | |||
== Funkcionalni opis == | == Funkcionalni opis == |
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 15:51
SRAM (kratica od engl. static random access memory) ili u prijevodu na hrvatski jezik statički RAM, jedna je od izvedbi poluvodičke memorije.
Funkcionalni opis
SRAM održava spremljene podatke sve dok integrirani krug dobiva napajanje pa je u prednosti u odnosu na DRAM čiji se sadržaj mora stalno osvježavati. Brzine pristupa i čitanja su kod SRAM-a također mnogo veće nego kod DRAM-a, pa se SRAM obično koristi za priručnu memoriju (cache) ili za računala gdje je brzina osnovni cilj. Pored toga CMOS izvedba SRAM-a u stanju mirovanja troši zanemarivu struju pa se može napajati iz baterije ili kondenzatora u svrhu dužeg čuvanja podataka.
Struktura
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/77/6t-SRAM-cell.png/300px-6t-SRAM-cell.png)
SRAM čipovi se sastoje od bistabila. Bistabil je elektronički sklop koji može biti u dva stanja, od kojih jedno stanje zovemo logičkom nulom, a drugo logičkom jedinicom. Tako svaki bistabil pohranjuje jedan bit, a njihovim velikim brojem dobivamo današnje SRAM čipove od 128 - 512 KB. Mana SRAM čipova u odnosu na DRAM je njihova veličina - najjednostavniji bistabil se izvodi pomoću dva tranzistora, 4 otpornika i dvije diode pa time zahtjeva prilično više prostora od bitno jednostavnije izvedbe DRAM-a.
Za razliku od DRAM-a, zauzima znatno više prostora, jer smješta puno manje memorijskih elemenata u isti obujam, a osim toga, znatno je skuplji. SRAM se uglavnom rabi za predmemorije.