More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Rudi Supek''' ([[Zagreb]], [[8. travnja]] [[1913.]] - [[Zagreb]], [[2. siječnja]] [[1993.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] filozof, [[Sociologija|sociolog]] i psiholog. | |||
Diplomirao je [[filozofija|filozofiju]] u Zagrebu. Studirao je kliničku [[psihologija|psihologiju]] u [[Pariz]]u, a [[1952.]] godine doktorirao je na [[Sorbonne|Sorboni]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pridružio se [[Francuska|francuskom]] pokretu otpora. [[Nijemci (narod)|Nijemci]] su ga zatvorili u [[koncentracijski logor]] Buchenwald kod Weimara, jedini logor kojeg su logoraši sami oslobodili. Bio je nositelj [[Legija časti|legije časti]] i [[pukovnik]] [[Francuski pokret otpora|francuskog pokreta otpora]]. | Diplomirao je [[filozofija|filozofiju]] u Zagrebu. Studirao je kliničku [[psihologija|psihologiju]] u [[Pariz]]u, a [[1952.]] godine doktorirao je na [[Sorbonne|Sorboni]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pridružio se [[Francuska|francuskom]] pokretu otpora. [[Nijemci (narod)|Nijemci]] su ga zatvorili u [[koncentracijski logor]] Buchenwald kod Weimara, jedini logor kojeg su logoraši sami oslobodili. Bio je nositelj [[Legija časti|legije časti]] i [[pukovnik]] [[Francuski pokret otpora|francuskog pokreta otpora]]. |
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 12:31
Rudi Supek (Zagreb, 8. travnja 1913. - Zagreb, 2. siječnja 1993.) bio je hrvatski filozof, sociolog i psiholog.
Diplomirao je filozofiju u Zagrebu. Studirao je kliničku psihologiju u Parizu, a 1952. godine doktorirao je na Sorboni. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pridružio se francuskom pokretu otpora. Nijemci su ga zatvorili u koncentracijski logor Buchenwald kod Weimara, jedini logor kojeg su logoraši sami oslobodili. Bio je nositelj legije časti i pukovnik francuskog pokreta otpora.
Radio je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakluteta u Zagrebu i Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Godine 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu osnovao je Odsjek za sociologiju. Inicijator je i jedan od osnivača Korčulanske ljetne škole. Od 1967. do 1973. godine urednik je časopisa Praxis, a utemeljio je i uređivao časopis Pogledi. Širok je spektar tema njegovih radova: od patopsihologije do antropološke, filozofijske i socijalnoekološke problematike.
Djela
- "Egzistencijalizam i dekadencija" (1950.)
- "Psihologija građanske lirike"
- "Sociologija i socijalizam" (1962.)
- "Herbert Spencer i biologizam u sociologiji" (1965.)
- "Ova jedina zemlja : idemo li u katastrofu ili u Treću revoluciju?"
- "Humanistička inteligencija i politika" (1969.)
- "Društvene predrasude" (1973.)
- "Zanat sociologa" (1983.)
- "Živjeti nakon historije" (1986.)
- "Grad po mjeri čovjeka" (1987.)
- "Modernizam i postmodernizam: proturječan čovjek kao utemeljenje. Ogled iz fundamentalne antropologije" (1996.)