More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Rubinski laser''' je [[laser]] s krutom jezgrom. Kao jezgru, koristi štapić od [[rubin]]a. Rubin je [[aluminijev oksid]] dopiran atomima [[krom]]a u obliku trostruko nabijenog [[kation]]a. Ti atomi kroma su aktivni medij u rubinskom laseru. Štapić rubina je najčešće sintetiziran umjetnim putem. | |||
Rubinski laser je trostupanjski laser. Atomi kroma se pobuđuju optičkim putem u niz d [[orbitale|orbitala]]. d orbitale, u interakciji s ostatkom kristala čine široke [[spektralna vrpca|vrpce]], pa se na atomima kroma apsorbira relativno široki raspon [[valna duljina|valnih duljina]]. Iz tih vrpci, atomi se relaksiraju u metastabilno stanje. Relaksacija je brza (nekoliko pikosekundi), i događa se neradijativno: ne emitiraju se fotoni, nego se energija troši u obliku topline. Metastabilno stanje ima vrijeme života oko 4 milisekunde. Lasersko djelovanje se događa između metastabilnog i osnovnog stanja. Lasersko zračenje ima valnu duljinu 694.3 [[nanometar|nm]], što odgovara crvenom svjetlu. Kao pobuda laserskog medija koristi se [[ksenon]]ska bljeskalica. | Rubinski laser je trostupanjski laser. Atomi kroma se pobuđuju optičkim putem u niz d [[orbitale|orbitala]]. d orbitale, u interakciji s ostatkom kristala čine široke [[spektralna vrpca|vrpce]], pa se na atomima kroma apsorbira relativno široki raspon [[valna duljina|valnih duljina]]. Iz tih vrpci, atomi se relaksiraju u metastabilno stanje. Relaksacija je brza (nekoliko pikosekundi), i događa se neradijativno: ne emitiraju se fotoni, nego se energija troši u obliku topline. Metastabilno stanje ima vrijeme života oko 4 milisekunde. Lasersko djelovanje se događa između metastabilnog i osnovnog stanja. Lasersko zračenje ima valnu duljinu 694.3 [[nanometar|nm]], što odgovara crvenom svjetlu. Kao pobuda laserskog medija koristi se [[ksenon]]ska bljeskalica. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 12:29
Rubinski laser je laser s krutom jezgrom. Kao jezgru, koristi štapić od rubina. Rubin je aluminijev oksid dopiran atomima kroma u obliku trostruko nabijenog kationa. Ti atomi kroma su aktivni medij u rubinskom laseru. Štapić rubina je najčešće sintetiziran umjetnim putem.
Rubinski laser je trostupanjski laser. Atomi kroma se pobuđuju optičkim putem u niz d orbitala. d orbitale, u interakciji s ostatkom kristala čine široke vrpce, pa se na atomima kroma apsorbira relativno široki raspon valnih duljina. Iz tih vrpci, atomi se relaksiraju u metastabilno stanje. Relaksacija je brza (nekoliko pikosekundi), i događa se neradijativno: ne emitiraju se fotoni, nego se energija troši u obliku topline. Metastabilno stanje ima vrijeme života oko 4 milisekunde. Lasersko djelovanje se događa između metastabilnog i osnovnog stanja. Lasersko zračenje ima valnu duljinu 694.3 nm, što odgovara crvenom svjetlu. Kao pobuda laserskog medija koristi se ksenonska bljeskalica.
Rubinski laser je bio prvi laser koji radi u vidljivom dijelu spektra. Izradio ga je Theodore H. Maiman u Hughes Research Laboratories u Kaliforniji. Prvi rubinski laser je imao ksenonsku bljeskalicu u obliku spirale, omotane oko štapića od rubina.