Quaestor sacri palatii: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 08:59

Quaestor sacri palatii (starogrčki κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "kvestor svete palače") je kasno-rimska i bizantska titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji quaestor u povijesti bio je Tribonijan, koji je za cara Justinijana izradio znameniti zakonik Corpus iuris civilis. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu Konstantinopola. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.

Izvori

Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Quaestor sacri palatii'''-->'''Quaestor sacri palatii''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]]  κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "[[kvestor]] svete palače") je [[kasna antika|kasno]]-[[Rimsko Carstvo|rimska]] i  [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji ''quaestor'' u povijesti bio je [[Tribonijan]], koji je za cara [[Justinijan I.|Justinijana]] izradio znameniti zakonik ''[[Corpus iuris civilis]]''. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu [[Konstantinopol]]a. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.
+Quaestor sacri palatii''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]]  κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "[[kvestor]] svete palače") je [[kasna antika|kasno]]-[[Rimsko Carstvo|rimska]] i  [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji ''quaestor'' u povijesti bio je [[Tribonijan]], koji je za cara [[Justinijan I.|Justinijana]] izradio znameniti zakonik ''[[Corpus iuris civilis]]''. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu [[Konstantinopol]]a. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.
 ==Izvori==
-* {{cite book |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B. |authorlink=J. B. Bury |year=1911 |publisher=Oxford University Publishing}}
+* {{Citiranje knjige |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B. |authorlink=J. B. Bury |year=1911 |publisher=Oxford University Publishing}}
-* {{cite book | editor-last=Kazhdan | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan |year=1991 | title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-504652-6}}
+* {{Citiranje knjige | editor-last=Kazhdan | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan |year=1991 | title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-504652-6}}
-* {{cite book  | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=978-0-674-01564-7 | url=http://books.google.com/books?id=HhXx67fX7hoC}}
+* {{Citiranje knjige  | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=978-0-674-01564-7 | url=http://books.google.com/books?id=HhXx67fX7hoC}}
 [[Kategorija:Bizant]]
 [[Kategorija:Stari Rim]]