Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Prisila: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Prisila'''-->'''Prisila''' je primjena [[moć]]i jednog [[pojedinac|pojedinca]] ili skupine na drugog pojedinca ili skupinu. Prisilu također definiramo kao [[nasilje|nasilno]] ostvarivanje moći protiv volje drugog pojedinca ili skupine.  
Prisila''' je primjena [[moć]]i jednog [[pojedinac|pojedinca]] ili skupine na drugog pojedinca ili skupinu. Prisilu također definiramo kao [[nasilje|nasilno]] ostvarivanje moći protiv volje drugog pojedinca ili skupine.  


Prisila se ne interpretira isto za aktivnog i pasivnog subjekta prisile. Aktivni subjekt prisile je sam činitelj (onaj koji provodi prisilu), a pasivni subjekt je onaj nad kojim se vrši prisila (onaj koji osjeća posljedice prisile). Za aktivnog subjekta prisile, ona je nešto dobro, a za pasivnog subjekta prisila može biti i dobro i zlo (ovisi o njegovim interesima i ciljevima).
Prisila se ne interpretira isto za aktivnog i pasivnog subjekta prisile. Aktivni subjekt prisile je sam činitelj (onaj koji provodi prisilu), a pasivni subjekt je onaj nad kojim se vrši prisila (onaj koji osjeća posljedice prisile). Za aktivnog subjekta prisile, ona je nešto dobro, a za pasivnog subjekta prisila može biti i dobro i zlo (ovisi o njegovim interesima i ciljevima).

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 04:49

Prisila je primjena moći jednog pojedinca ili skupine na drugog pojedinca ili skupinu. Prisilu također definiramo kao nasilno ostvarivanje moći protiv volje drugog pojedinca ili skupine.

Prisila se ne interpretira isto za aktivnog i pasivnog subjekta prisile. Aktivni subjekt prisile je sam činitelj (onaj koji provodi prisilu), a pasivni subjekt je onaj nad kojim se vrši prisila (onaj koji osjeća posljedice prisile). Za aktivnog subjekta prisile, ona je nešto dobro, a za pasivnog subjekta prisila može biti i dobro i zlo (ovisi o njegovim interesima i ciljevima).

Ovisno o vrsti razlikujemo 3 oblika prisile:

  • fizička prisila
  • ekonomska prisila
  • duhovna prisila

Prisila u Zakonu RH

„Tko drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili da što učini, ne učini ili trpi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.”
(Kazneni zakon Republike Hrvatske; članak 138. [1])


Povezani članci

Literatura

  1. Dr. Nikola Visković; Teorija države i prava; Zagreb: Centar za dopisno obrazovanje; 2006.;ISBN:953-6128-47-0 (str. 19)

Izvori

  1. Kazneni zakon RH, čl.138, zakonipropisi.com, pristupljeno 4. travnja 2016.