Razlika između inačica stranice »Povijest Malte«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Povijest Malte'''-->'''Povijest Malte''' je povijest otoka [[Malte]] i Republike Malte od [[prapovijest]]i do danas.
Povijest Malte''' je povijest otoka [[Malte]] i Republike Malte od [[prapovijest]]i do danas.


==Prve kulture i antika==
==Prve kulture i antika==
[[Datoteka:Hagar Quim II.jpg|mini|desno|[[Hagar Qim]]]]
[[Datoteka:Hagar Quim II.jpg|mini|desno|[[Hagar Qim]]]]
Prvi naseljenici malteških otoka bili su poljodjelci koji su se ovdje naselili oko 5200. pr. Kr. sa [[Sicilija|Sicilije]]. Ti prvi naseljenici najvjerojatnije su bili [[Sikanci]], za koje se smatra da su bili jedino pleme koje je naseljavalo ove otoke u to vrijeme<ref name="gozo">{{cite news|url=http://www.islandofgozo.org/history.htm|publisher=IslandofGozo.org|title=Gozo}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.localhistories.org/malta.html|publisher=LocalHistories.org|title=Brief History of Malta}}</ref>, a smatraju se srodnim [[Iberi]]ma.  
Prvi naseljenici malteških otoka bili su poljodjelci koji su se ovdje naselili oko 5200. pr. Kr. sa [[Sicilija|Sicilije]]. Ti prvi naseljenici najvjerojatnije su bili [[Sikanci]], za koje se smatra da su bili jedino pleme koje je naseljavalo ove otoke u to vrijeme<ref name="gozo">{{Citiranje novina|url=http://www.islandofgozo.org/history.htm|publisher=IslandofGozo.org|title=Gozo}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://www.localhistories.org/malta.html|publisher=LocalHistories.org|title=Brief History of Malta}}</ref>, a smatraju se srodnim [[Iberi]]ma.  


Keramički predmeti nađeni u [[Għar Dalam]]u slični su onima nađenim u [[Agrigento|Agrigentu]] na Siciliji. U ovom ranom razdoblju malteške civilizacije pojavljuju se mistični [[megalitički malteški hramovi]], čiji se ostaci mogu još naći na Malti i Gozu. Ti su hramovi jedni od najstarijih struktura napravljenih od kamena na Zemlji<ref>[http://www.otsf.org/ Old Temples Study Foundation (OTSF)]</ref><ref>[http://users.aber.ac.uk/jpg/malta/arch.html Aberystwyth, The University of Wales]</ref><ref>David Trump et al., ''Malta Before History'' (2004: Miranda Publishers)</ref>, a korišteni su u razdoblju između 4000. i 2500. godine pr. Kr.
Keramički predmeti nađeni u [[Għar Dalam]]u slični su onima nađenim u [[Agrigento|Agrigentu]] na Siciliji. U ovom ranom razdoblju malteške civilizacije pojavljuju se mistični [[megalitički malteški hramovi]], čiji se ostaci mogu još naći na Malti i Gozu. Ti su hramovi jedni od najstarijih struktura napravljenih od kamena na Zemlji<ref>[http://www.otsf.org/ Old Temples Study Foundation (OTSF)]</ref><ref>[http://users.aber.ac.uk/jpg/malta/arch.html Aberystwyth, The University of Wales]</ref><ref>David Trump et al., ''Malta Before History'' (2004: Miranda Publishers)</ref>, a korišteni su u razdoblju između 4000. i 2500. godine pr. Kr.
Redak 9: Redak 9:
[[Datoteka:Malta 16 Mnajdra.jpg|mini|lijevo|Hramovi [[Mnajdra|Mnajdre]] iz 4. tisućljeća pr. Kr.]]
[[Datoteka:Malta 16 Mnajdra.jpg|mini|lijevo|Hramovi [[Mnajdra|Mnajdre]] iz 4. tisućljeća pr. Kr.]]


Negdje oko 3500. pr. Kr. ova je kultura sagradila neke od najstarijih vjerskih građevina na svijetu, kao što su hramovi [[Ġgantija|Ġgantije]] na Gozu<ref name=otsf>[http://www.otsf.org/ Old Temples Study Foundation (OTSF)]</ref>, te hramovi [[Ħaġar Qim]]a i [[Mnajdra|Mnajdre]]<ref>{{cite book | last =Sheehan| first =Sean  | title =Malta| publisher =Marshall Cavendish| url =http://books.google.com/books?id=LRGrRy7S750C&pg=PA87&dq=%C4%A6a%C4%A1ar+Qim+and+Mnajdra&sig=ACfU3U1ozj76aQDaWbOpgv4EsJxWGi8jgg| isbn=0761409939}}</ref>. Smatra se da su dolaskom čovjeka na ove otoke izumrli lokalni patuljasti vodenkonji i slonovi<ref>[https://web.archive.org/web/19990117003916/http://www.geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html Palaeolithic Man in the Maltese Islands], A. Mifsud, C. Savona-Ventura, S. Mifsud</ref>. Nakon ove civilizacije malteški su otoci neko vrijeme bili nenaseljeni. U [[brončano doba]] opet dolaze naseljenici, čija je kultura obuhvaćala [[kremiranje]] posmrtnih ostataka i gradnju manjih megalitičkih građevina zvanih [[dolmen]]i.<ref>Daniel Cilia, [http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/linetime.html "Malta Before Common Era", in ''The Megalithic Temples of Malta''].</ref>
Negdje oko 3500. pr. Kr. ova je kultura sagradila neke od najstarijih vjerskih građevina na svijetu, kao što su hramovi [[Ġgantija|Ġgantije]] na Gozu<ref name=otsf>[http://www.otsf.org/ Old Temples Study Foundation (OTSF)]</ref>, te hramovi [[Ħaġar Qim]]a i [[Mnajdra|Mnajdre]]<ref>{{Citiranje knjige | last =Sheehan| first =Sean  | title =Malta| publisher =Marshall Cavendish| url =http://books.google.com/books?id=LRGrRy7S750C&pg=PA87&dq=%C4%A6a%C4%A1ar+Qim+and+Mnajdra&sig=ACfU3U1ozj76aQDaWbOpgv4EsJxWGi8jgg| isbn=0761409939}}</ref>. Smatra se da su dolaskom čovjeka na ove otoke izumrli lokalni patuljasti vodenkonji i slonovi<ref>[https://web.archive.org/web/19990117003916/http://www.geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html Palaeolithic Man in the Maltese Islands], A. Mifsud, C. Savona-Ventura, S. Mifsud</ref>. Nakon ove civilizacije malteški su otoci neko vrijeme bili nenaseljeni. U [[brončano doba]] opet dolaze naseljenici, čija je kultura obuhvaćala [[kremiranje]] posmrtnih ostataka i gradnju manjih megalitičkih građevina zvanih [[dolmen]]i.<ref>Daniel Cilia, [http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/linetime.html "Malta Before Common Era", in ''The Megalithic Temples of Malta''].</ref>


Oko [[700. pr. Kr.]] na otoke dolaze [[Stara Grčka|Grci]] koji su se najviše nastanili na području današnje [[Valletta|Vallette]].<ref name="ndmh">{{cite news|url=http://www.doi.gov.mt/EN/islands/dates.asp|publisher=Department of Information - Maltese Government|title=Notable dates in Malta's history}}</ref> Stoljeće poslije, tu dolaze i [[Feničani]], koji su se otocima koristili kao trgovačkom postajom na njihovim sredozemnim trgovačkim rutama.<ref>{{cite book | last = Owen| first =Charles | title =The Maltese Islands| publisher =Praeger| url =http://books.google.com/books?id=OhRCAAAAIAAJ&q=malta+Phoenician++%22trading+post%22&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&pgis=1}}</ref>
Oko [[700. pr. Kr.]] na otoke dolaze [[Stara Grčka|Grci]] koji su se najviše nastanili na području današnje [[Valletta|Vallette]].<ref name="ndmh">{{Citiranje novina|url=http://www.doi.gov.mt/EN/islands/dates.asp|publisher=Department of Information - Maltese Government|title=Notable dates in Malta's history}}</ref> Stoljeće poslije, tu dolaze i [[Feničani]], koji su se otocima koristili kao trgovačkom postajom na njihovim sredozemnim trgovačkim rutama.<ref>{{Citiranje knjige | last = Owen| first =Charles | title =The Maltese Islands| publisher =Praeger| url =http://books.google.com/books?id=OhRCAAAAIAAJ&q=malta+Phoenician++%22trading+post%22&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&pgis=1}}</ref>


[[Datoteka:Roman Malta.jpg|mini|lijevo|180px|[[Stari Rim|Rimski]] mozaik iz [[Rabat (Malta)|Rabata na Malti]].]]
[[Datoteka:Roman Malta.jpg|mini|lijevo|180px|[[Stari Rim|Rimski]] mozaik iz [[Rabat (Malta)|Rabata na Malti]].]]
Nakon pada [[Fenicija|Fenicije]], ovo je područje oko [[400. pr. Kr.]] potpalo pod kontrolu [[Kartaga|Kartage]], bivše feničke kolonije.<ref name="maltihist">{{cite book | last = Terterov| first = Marat | title =Doing Business with Malta| publisher =GMB Publishing Ltd| url =http://books.google.com/books?id=kc7DO3TZEYcC&pg=PA4&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&sig=ACfU3U2Sm0qNg7diIWAe4mLI4LUqiRKNgA#PPA4,M1|isbn=1905050631}}</ref> U to vrijeme Kartažani su koristili Maltu za uzgoj [[maslina]], [[rogač (biljka)|rogača]] i proizvodnju tkanine. Za vrijeme [[punski ratovi|Punskih ratova]] [[218. pr. Kr.]], Maltežani su se pobunili protiv kartaške vlasti te dali kontrolu nad svojim vojnim garnizonom [[Popis konzula Rimske Republike|rimskom konzulu]] Semproniju.<ref name="malticross">{{cite book | last = Castillo| first = Dennis Angelo | title =The Maltese Cross: A Strategic History of Malta| publisher =Greenwood Publishing Group| url =http://books.google.co.uk/books?id=i5ns5LNtoiUC&pg=PA25&lpg=PA25&dq=MALTA+sEMPRONIUS&source=web&ots=JHcfabryVa&sig=cXCtKu3apl5Y2y7OEhaMvt1CMM0&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result#PPA25,M1|isbn=0313323291}}</ref> Za vrijeme [[Drugi punski rat|Sirakuske pobune]] Malta je ostala vjerna Rimu, zbog čega je nagrađena naslovom ''Foederata Civitas'', koji je značio određenu razinu autonomije unutar [[Sicilija (rimska pokrajina)|pokrajine Sicilije]].<ref name="malticross"/> U to vrijeme otok su nazivali ''Melita'', a glavni grad nalazio se u središtu otoka i nosio je isto ime (današnja [[Mdina]]).<ref name="malticross"/>
Nakon pada [[Fenicija|Fenicije]], ovo je područje oko [[400. pr. Kr.]] potpalo pod kontrolu [[Kartaga|Kartage]], bivše feničke kolonije.<ref name="maltihist">{{Citiranje knjige | last = Terterov| first = Marat | title =Doing Business with Malta| publisher =GMB Publishing Ltd| url =http://books.google.com/books?id=kc7DO3TZEYcC&pg=PA4&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&sig=ACfU3U2Sm0qNg7diIWAe4mLI4LUqiRKNgA#PPA4,M1|isbn=1905050631}}</ref> U to vrijeme Kartažani su koristili Maltu za uzgoj [[maslina]], [[rogač (biljka)|rogača]] i proizvodnju tkanine. Za vrijeme [[punski ratovi|Punskih ratova]] [[218. pr. Kr.]], Maltežani su se pobunili protiv kartaške vlasti te dali kontrolu nad svojim vojnim garnizonom [[Popis konzula Rimske Republike|rimskom konzulu]] Semproniju.<ref name="malticross">{{Citiranje knjige | last = Castillo| first = Dennis Angelo | title =The Maltese Cross: A Strategic History of Malta| publisher =Greenwood Publishing Group| url =http://books.google.co.uk/books?id=i5ns5LNtoiUC&pg=PA25&lpg=PA25&dq=MALTA+sEMPRONIUS&source=web&ots=JHcfabryVa&sig=cXCtKu3apl5Y2y7OEhaMvt1CMM0&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result#PPA25,M1|isbn=0313323291}}</ref> Za vrijeme [[Drugi punski rat|Sirakuske pobune]] Malta je ostala vjerna Rimu, zbog čega je nagrađena naslovom ''Foederata Civitas'', koji je značio određenu razinu autonomije unutar [[Sicilija (rimska pokrajina)|pokrajine Sicilije]].<ref name="malticross"/> U to vrijeme otok su nazivali ''Melita'', a glavni grad nalazio se u središtu otoka i nosio je isto ime (današnja [[Mdina]]).<ref name="malticross"/>


Vjeruje se da se [[60.]] godine na sjevernom dijelu otoka, koji je danas poznat kao [[San Pawl il-Baħar|Zaljev sv. Pavla]], nasukao brod apostola [[Sveti Pavao|sv. Pavla]].<ref name="malticross"/> Prema pričama, on je ostao na otoku tri mjeseca, tijekom kojih je širio kršćanstvo i izvodio čuda<ref name="malticross"/>. U [[Biblija|Bibliji]] je ovaj boravak opisan u [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]] (Dj 27,39-28,11). Postoji tvrdnja da to nije bila Malta, nego hrvatski otok [[Mljet]]. Zbog jednakog naziva u [[Antički Rim|rimskim spisima]], a poslije u onima na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan Maltom. U prilog tome ide činjenica da na Malti nije bilo zmija otrovnica (koje se spominju u Djelima apostolskim), a na Mljetu ih je bilo u to vrijeme. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje [[Odisejeva špilja]] te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na Istočno i Zapadno u 4. stoljeću, Malta potpada pod kontrolu [[Bizant]]a kojim se vladalo iz [[Carigrad]]a.<ref name="ruff">{{cite book | last = Borg| first = Victor Paul | title =The Rough Guide to Malta & Gozo| publisher =Rough Guides| url =http://books.google.com/books?id=o1QO1Tk-FsMC&pg=PA331&dq=byzantine+malta&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U38b0XhbN8wTPyxs2tPEX0RbyVg9w|isbn=1858286808}}</ref> O razdoblju bizantske vlasti na Malti, koja je trajala četiri stoljeća, malo je poznato.  
Vjeruje se da se [[60.]] godine na sjevernom dijelu otoka, koji je danas poznat kao [[San Pawl il-Baħar|Zaljev sv. Pavla]], nasukao brod apostola [[Sveti Pavao|sv. Pavla]].<ref name="malticross"/> Prema pričama, on je ostao na otoku tri mjeseca, tijekom kojih je širio kršćanstvo i izvodio čuda<ref name="malticross"/>. U [[Biblija|Bibliji]] je ovaj boravak opisan u [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]] (Dj 27,39-28,11). Postoji tvrdnja da to nije bila Malta, nego hrvatski otok [[Mljet]]. Zbog jednakog naziva u [[Antički Rim|rimskim spisima]], a poslije u onima na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan Maltom. U prilog tome ide činjenica da na Malti nije bilo zmija otrovnica (koje se spominju u Djelima apostolskim), a na Mljetu ih je bilo u to vrijeme. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje [[Odisejeva špilja]] te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na Istočno i Zapadno u 4. stoljeću, Malta potpada pod kontrolu [[Bizant]]a kojim se vladalo iz [[Carigrad]]a.<ref name="ruff">{{Citiranje knjige | last = Borg| first = Victor Paul | title =The Rough Guide to Malta & Gozo| publisher =Rough Guides| url =http://books.google.com/books?id=o1QO1Tk-FsMC&pg=PA331&dq=byzantine+malta&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U38b0XhbN8wTPyxs2tPEX0RbyVg9w|isbn=1858286808}}</ref> O razdoblju bizantske vlasti na Malti, koja je trajala četiri stoljeća, malo je poznato.  


==Srednji vijek==
==Srednji vijek==
Redak 22: Redak 22:
[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily.svg|mini|desno|150px|Aragonska zastava Kraljevine Sicilije]]
[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily.svg|mini|desno|150px|Aragonska zastava Kraljevine Sicilije]]


Za vrijeme [[bizantsko-arapski ratovi|bizantsko-arapskih ratova]], Malta je zajedno sa Sicilijom osvojena nakon što je admiral Eufemije izdao Bizant i zatražio od [[Aglabidi|Aglabida]] zauzimanje ovog teritorija.<ref name="stan">{{cite news|url=http://archaeology.stanford.edu/MountPolizzo/handbookPDF/MPHandbook5.pdf|format=PDF|publisher=Archaeology.Stanford.edu|title=Brief history of Sicily}}</ref> Kao dio [[Sicilijanski emirat|sicilijanskog emirata]], kontrolu su nad područjem [[909.]] dobili [[Fatimidi]].<ref name="gozmalt">{{cite book | last = Bain| first =Carolyn | title =Malta & Gozo| publisher =Lonely Planet| url =http://books.google.com/books?id=lqHLlLsgi1IC&pg=PA22&dq=malta+arab&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U3QDGMLZFGwiilmVB0bB-Nfsq8X9w|isbn=174059178X}}</ref> Za vrijeme arapske vlasti uveden je novi sustav navodnjavanja, neke nove kulture voća i [[pamuk]], te [[sicilijsko-arapski jezik]], koji se nakon nekog vremena razvio u [[malteški jezik]].<ref>{{cite book | last = Wilson| first =Andrew | title =Corpus Linguistics Around the World| publisher =Rodopi| url =http://books.google.com/books?id=jIP9WiIOtKYC&pg=PA64&dq=Siculo-Arabic+Maltese&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U0ANaOtExtwNoXiIbN9koijAKe_9A|isbn=9042018364}}</ref> Lokalno kršćansko stanovništvo imalo je slobodu prakticiranja svoje vjere, ali je zato moralo plaćati dodatan porez vlastima.<ref name="gozmalt"/> Godine [[1091.]] [[Normani]] oslobađaju Siciliju i malteške otoke, a lokalni kršćani toplo dočekuju vojvodu [[Roger I.|Rogera I.]]<ref name="gozmalt"/> Zbog oslobođenja, Maltežani nude Rogeru I. sudjelovanje u njegovim ratovima, a on je na to, prema predaji, poderao dio svoje crveno-bijele zastave i dao je Maltežanima, što je osnova današnje [[zastava Malte|zastave Malte]].<ref name="malticross"/>
Za vrijeme [[bizantsko-arapski ratovi|bizantsko-arapskih ratova]], Malta je zajedno sa Sicilijom osvojena nakon što je admiral Eufemije izdao Bizant i zatražio od [[Aglabidi|Aglabida]] zauzimanje ovog teritorija.<ref name="stan">{{Citiranje novina|url=http://archaeology.stanford.edu/MountPolizzo/handbookPDF/MPHandbook5.pdf|format=PDF|publisher=Archaeology.Stanford.edu|title=Brief history of Sicily}}</ref> Kao dio [[Sicilijanski emirat|sicilijanskog emirata]], kontrolu su nad područjem [[909.]] dobili [[Fatimidi]].<ref name="gozmalt">{{Citiranje knjige | last = Bain| first =Carolyn | title =Malta & Gozo| publisher =Lonely Planet| url =http://books.google.com/books?id=lqHLlLsgi1IC&pg=PA22&dq=malta+arab&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U3QDGMLZFGwiilmVB0bB-Nfsq8X9w|isbn=174059178X}}</ref> Za vrijeme arapske vlasti uveden je novi sustav navodnjavanja, neke nove kulture voća i [[pamuk]], te [[sicilijsko-arapski jezik]], koji se nakon nekog vremena razvio u [[malteški jezik]].<ref>{{Citiranje knjige | last = Wilson| first =Andrew | title =Corpus Linguistics Around the World| publisher =Rodopi| url =http://books.google.com/books?id=jIP9WiIOtKYC&pg=PA64&dq=Siculo-Arabic+Maltese&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U0ANaOtExtwNoXiIbN9koijAKe_9A|isbn=9042018364}}</ref> Lokalno kršćansko stanovništvo imalo je slobodu prakticiranja svoje vjere, ali je zato moralo plaćati dodatan porez vlastima.<ref name="gozmalt"/> Godine [[1091.]] [[Normani]] oslobađaju Siciliju i malteške otoke, a lokalni kršćani toplo dočekuju vojvodu [[Roger I.|Rogera I.]]<ref name="gozmalt"/> Zbog oslobođenja, Maltežani nude Rogeru I. sudjelovanje u njegovim ratovima, a on je na to, prema predaji, poderao dio svoje crveno-bijele zastave i dao je Maltežanima, što je osnova današnje [[zastava Malte|zastave Malte]].<ref name="malticross"/>


[[Datoteka:JPDV.jpg|mini|lijevo|[[Jean Parisot de la Valette]], osnivač [[Valletta|Vallette]]]]
[[Datoteka:JPDV.jpg|mini|lijevo|[[Jean Parisot de la Valette]], osnivač [[Valletta|Vallette]]]]
Za vrijeme normanske vlasti Malta doživljava procvat. U to je vrijeme bila dio [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]], koja je još obuhvaćala Siciliju i južni dio [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]].<ref name="malticross"/> [[Katolička Crkva]] ponovno je postala državna religija, a njome je na Malti upravljala Palermska biskupija. U tom razdoblju širi se normanska arhitektura, pogotovo u tadašnjem glavnom gradu [[Mdina|Mdini]].<ref name="malticross"/> Posljednji normanski vladar [[Tankred]] pretvara Maltu i Gozo u feudalni posjed ili [[feud]], na čelu s knezom. Zbog svoje strateške važnosti malteški su otoci bili za mnoge željan posjed, tako da su prvi knezovi bili vješti [[Republika Genova|đenovski]] gusari, a stanovništvo je otoka militarizirano kako bi bilo spremno na pokušaje zauzimanja otoka.<ref name="malticross"/> Kraljevinom od [[1194.]] do [[1266.]] vlada dinastija [[Hohenstaufen]]. Za vrijeme vladavine [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika I.]], s Malte je [[1224.]] protjerano sve muslimansko stanovništvo<ref>{{cite news|url=http://www.aboutmalta.com/history/time-Line.htm|publisher=AboutMalta.com|title=Time-Line}}</ref>, a ukupno muško kršćansko stanovništvo [[Celano|Celana]] u [[Abruzzo|Abruzzu]] preseljeno je na Maltu.<ref name="malticross"/>
Za vrijeme normanske vlasti Malta doživljava procvat. U to je vrijeme bila dio [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]], koja je još obuhvaćala Siciliju i južni dio [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]].<ref name="malticross"/> [[Katolička Crkva]] ponovno je postala državna religija, a njome je na Malti upravljala Palermska biskupija. U tom razdoblju širi se normanska arhitektura, pogotovo u tadašnjem glavnom gradu [[Mdina|Mdini]].<ref name="malticross"/> Posljednji normanski vladar [[Tankred]] pretvara Maltu i Gozo u feudalni posjed ili [[feud]], na čelu s knezom. Zbog svoje strateške važnosti malteški su otoci bili za mnoge željan posjed, tako da su prvi knezovi bili vješti [[Republika Genova|đenovski]] gusari, a stanovništvo je otoka militarizirano kako bi bilo spremno na pokušaje zauzimanja otoka.<ref name="malticross"/> Kraljevinom od [[1194.]] do [[1266.]] vlada dinastija [[Hohenstaufen]]. Za vrijeme vladavine [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika I.]], s Malte je [[1224.]] protjerano sve muslimansko stanovništvo<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.aboutmalta.com/history/time-Line.htm|publisher=AboutMalta.com|title=Time-Line}}</ref>, a ukupno muško kršćansko stanovništvo [[Celano|Celana]] u [[Abruzzo|Abruzzu]] preseljeno je na Maltu.<ref name="malticross"/>


Kratko je vrijeme kraljevinom vladala sicilijska dinastija Anžuvinaca, koji su zbog visokih poreza bili vrlo nepopularni na Malti, djelomično i zbog rata [[Karlo I. Anžuvinac|Karla I. Anžuvinca]] s Genovom, kad je [[1275.]] opljačkan otok Gozo.<ref name="malticross"/> Nedugo nakon ovih napada izbija pobuna znana kao [[Sicilijanska večernja]]. Kraljevina se dijeli na Napuljsku i Sicilijansku Kraljevinu, koja zajedno s Maltom potpada pod vlast [[Aragon]]a.<ref name = "knowital"/> Otokom sve do [[1409.]] vladaju rođaci [[Vladari Aragona|aragonskih kraljeva]], nakon čega postaje dio [[Kruna Aragonije|krune Aragonije]].<ref name="knowital">{{cite news|url=http://www.knowital.com/history/sicily/sicily-history.html|publisher=KnowItal.com|title=History of Sicily}}</ref> U aragonskom su kraljevstvu djeca vladara bila imenovana naslovom kneza Malte. U ovo vrijeme malteško plemstvo doživljava procvat. Od 1397. naslov kneza Malte ponovno dobiva feudalni značaj, te nakon sukoba oko naslova kralj ga ukida. Nakon što je taj naslov ponovno uveden, opet izbijaju svađe u kojima se malteško plemstvo pobunilo protiv kneza Gonsalva Monroya<ref name="malticross"/>.  
Kratko je vrijeme kraljevinom vladala sicilijska dinastija Anžuvinaca, koji su zbog visokih poreza bili vrlo nepopularni na Malti, djelomično i zbog rata [[Karlo I. Anžuvinac|Karla I. Anžuvinca]] s Genovom, kad je [[1275.]] opljačkan otok Gozo.<ref name="malticross"/> Nedugo nakon ovih napada izbija pobuna znana kao [[Sicilijanska večernja]]. Kraljevina se dijeli na Napuljsku i Sicilijansku Kraljevinu, koja zajedno s Maltom potpada pod vlast [[Aragon]]a.<ref name = "knowital"/> Otokom sve do [[1409.]] vladaju rođaci [[Vladari Aragona|aragonskih kraljeva]], nakon čega postaje dio [[Kruna Aragonije|krune Aragonije]].<ref name="knowital">{{Citiranje novina|url=http://www.knowital.com/history/sicily/sicily-history.html|publisher=KnowItal.com|title=History of Sicily}}</ref> U aragonskom su kraljevstvu djeca vladara bila imenovana naslovom kneza Malte. U ovo vrijeme malteško plemstvo doživljava procvat. Od 1397. naslov kneza Malte ponovno dobiva feudalni značaj, te nakon sukoba oko naslova kralj ga ukida. Nakon što je taj naslov ponovno uveden, opet izbijaju svađe u kojima se malteško plemstvo pobunilo protiv kneza Gonsalva Monroya<ref name="malticross"/>.  


==Malteški vitezovi i Napoleon==
==Malteški vitezovi i Napoleon==
Redak 41: Redak 41:
Francuske okupacijske snage bile su iznimno nepopularne među stanovništvom, djelomično i zbog njihova stava prema vjeri. Stanovništvo se pobunilo protiv financijskih i vjerskih reformi, te su se Francuzi morali sakriti unutar gradskih zidina. [[Velika Britanija]] je zajedno s [[Kraljevstvo dviju Sicilija|Kraljevstvom Dviju Sicilija]] slala vojnu pomoć Maltežanima, te su Britanci sa svojom mornaricom blokirali otoke.
Francuske okupacijske snage bile su iznimno nepopularne među stanovništvom, djelomično i zbog njihova stava prema vjeri. Stanovništvo se pobunilo protiv financijskih i vjerskih reformi, te su se Francuzi morali sakriti unutar gradskih zidina. [[Velika Britanija]] je zajedno s [[Kraljevstvo dviju Sicilija|Kraljevstvom Dviju Sicilija]] slala vojnu pomoć Maltežanima, te su Britanci sa svojom mornaricom blokirali otoke.


Izolirane francuske snage su se, pod generalom [[Claude-Henri Belgrand de Vaubois|Claude-Henrijem Belgrand de Vauboisom]], predale 1800., te su otoci potpali pod britansku vlast na čelu s guvernerom [[Alexander Ball|Alexanderom Ballom]]. Maltežani su tada napravili deklaraciju kojom su tražili izravnu zaštitu britanskog monarha, te su zahtijevali da kralj nema pravo ustupiti otoke nekoj drugoj sili.<ref>{{cite book | last=Holland | first=James | title=Fortress Malta: An Island Under Siege, 1940-1943 | publisher=Miramax Books | year=2003 | isbn=1-4013-5186-7}}</ref>
Izolirane francuske snage su se, pod generalom [[Claude-Henri Belgrand de Vaubois|Claude-Henrijem Belgrand de Vauboisom]], predale 1800., te su otoci potpali pod britansku vlast na čelu s guvernerom [[Alexander Ball|Alexanderom Ballom]]. Maltežani su tada napravili deklaraciju kojom su tražili izravnu zaštitu britanskog monarha, te su zahtijevali da kralj nema pravo ustupiti otoke nekoj drugoj sili.<ref>{{Citiranje knjige | last=Holland | first=James | title=Fortress Malta: An Island Under Siege, 1940-1943 | publisher=Miramax Books | year=2003 | isbn=1-4013-5186-7}}</ref>


==Britanska vlast i Drugi svjetski rat==
==Britanska vlast i Drugi svjetski rat==

Trenutačna izmjena od 03:50, 24. ožujka 2022.

Povijest Malte je povijest otoka Malte i Republike Malte od prapovijesti do danas.

Prve kulture i antika

Hagar Qim

Prvi naseljenici malteških otoka bili su poljodjelci koji su se ovdje naselili oko 5200. pr. Kr. sa Sicilije. Ti prvi naseljenici najvjerojatnije su bili Sikanci, za koje se smatra da su bili jedino pleme koje je naseljavalo ove otoke u to vrijeme[1][2], a smatraju se srodnim Iberima.

Keramički predmeti nađeni u Għar Dalamu slični su onima nađenim u Agrigentu na Siciliji. U ovom ranom razdoblju malteške civilizacije pojavljuju se mistični megalitički malteški hramovi, čiji se ostaci mogu još naći na Malti i Gozu. Ti su hramovi jedni od najstarijih struktura napravljenih od kamena na Zemlji[3][4][5], a korišteni su u razdoblju između 4000. i 2500. godine pr. Kr.

Hramovi Mnajdre iz 4. tisućljeća pr. Kr.

Negdje oko 3500. pr. Kr. ova je kultura sagradila neke od najstarijih vjerskih građevina na svijetu, kao što su hramovi Ġgantije na Gozu[6], te hramovi Ħaġar Qima i Mnajdre[7]. Smatra se da su dolaskom čovjeka na ove otoke izumrli lokalni patuljasti vodenkonji i slonovi[8]. Nakon ove civilizacije malteški su otoci neko vrijeme bili nenaseljeni. U brončano doba opet dolaze naseljenici, čija je kultura obuhvaćala kremiranje posmrtnih ostataka i gradnju manjih megalitičkih građevina zvanih dolmeni.[9]

Oko 700. pr. Kr. na otoke dolaze Grci koji su se najviše nastanili na području današnje Vallette.[10] Stoljeće poslije, tu dolaze i Feničani, koji su se otocima koristili kao trgovačkom postajom na njihovim sredozemnim trgovačkim rutama.[11]

Rimski mozaik iz Rabata na Malti.

Nakon pada Fenicije, ovo je područje oko 400. pr. Kr. potpalo pod kontrolu Kartage, bivše feničke kolonije.[12] U to vrijeme Kartažani su koristili Maltu za uzgoj maslina, rogača i proizvodnju tkanine. Za vrijeme Punskih ratova 218. pr. Kr., Maltežani su se pobunili protiv kartaške vlasti te dali kontrolu nad svojim vojnim garnizonom rimskom konzulu Semproniju.[13] Za vrijeme Sirakuske pobune Malta je ostala vjerna Rimu, zbog čega je nagrađena naslovom Foederata Civitas, koji je značio određenu razinu autonomije unutar pokrajine Sicilije.[13] U to vrijeme otok su nazivali Melita, a glavni grad nalazio se u središtu otoka i nosio je isto ime (današnja Mdina).[13]

Vjeruje se da se 60. godine na sjevernom dijelu otoka, koji je danas poznat kao Zaljev sv. Pavla, nasukao brod apostola sv. Pavla.[13] Prema pričama, on je ostao na otoku tri mjeseca, tijekom kojih je širio kršćanstvo i izvodio čuda[13]. U Bibliji je ovaj boravak opisan u Djelima apostolskim (Dj 27,39-28,11). Postoji tvrdnja da to nije bila Malta, nego hrvatski otok Mljet. Zbog jednakog naziva u rimskim spisima, a poslije u onima na latinskom jeziku, Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan Maltom. U prilog tome ide činjenica da na Malti nije bilo zmija otrovnica (koje se spominju u Djelima apostolskim), a na Mljetu ih je bilo u to vrijeme. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te hrid sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Podjelom Rimskog Carstva na Istočno i Zapadno u 4. stoljeću, Malta potpada pod kontrolu Bizanta kojim se vladalo iz Carigrada.[14] O razdoblju bizantske vlasti na Malti, koja je trajala četiri stoljeća, malo je poznato.

Srednji vijek

Aragonska zastava Kraljevine Sicilije

Za vrijeme bizantsko-arapskih ratova, Malta je zajedno sa Sicilijom osvojena nakon što je admiral Eufemije izdao Bizant i zatražio od Aglabida zauzimanje ovog teritorija.[15] Kao dio sicilijanskog emirata, kontrolu su nad područjem 909. dobili Fatimidi.[16] Za vrijeme arapske vlasti uveden je novi sustav navodnjavanja, neke nove kulture voća i pamuk, te sicilijsko-arapski jezik, koji se nakon nekog vremena razvio u malteški jezik.[17] Lokalno kršćansko stanovništvo imalo je slobodu prakticiranja svoje vjere, ali je zato moralo plaćati dodatan porez vlastima.[16] Godine 1091. Normani oslobađaju Siciliju i malteške otoke, a lokalni kršćani toplo dočekuju vojvodu Rogera I.[16] Zbog oslobođenja, Maltežani nude Rogeru I. sudjelovanje u njegovim ratovima, a on je na to, prema predaji, poderao dio svoje crveno-bijele zastave i dao je Maltežanima, što je osnova današnje zastave Malte.[13]

Jean Parisot de la Valette, osnivač Vallette

Za vrijeme normanske vlasti Malta doživljava procvat. U to je vrijeme bila dio Kraljevine Sicilije, koja je još obuhvaćala Siciliju i južni dio Apeninskog poluotoka.[13] Katolička Crkva ponovno je postala državna religija, a njome je na Malti upravljala Palermska biskupija. U tom razdoblju širi se normanska arhitektura, pogotovo u tadašnjem glavnom gradu Mdini.[13] Posljednji normanski vladar Tankred pretvara Maltu i Gozo u feudalni posjed ili feud, na čelu s knezom. Zbog svoje strateške važnosti malteški su otoci bili za mnoge željan posjed, tako da su prvi knezovi bili vješti đenovski gusari, a stanovništvo je otoka militarizirano kako bi bilo spremno na pokušaje zauzimanja otoka.[13] Kraljevinom od 1194. do 1266. vlada dinastija Hohenstaufen. Za vrijeme vladavine Fridrika I., s Malte je 1224. protjerano sve muslimansko stanovništvo[18], a ukupno muško kršćansko stanovništvo Celana u Abruzzu preseljeno je na Maltu.[13]

Kratko je vrijeme kraljevinom vladala sicilijska dinastija Anžuvinaca, koji su zbog visokih poreza bili vrlo nepopularni na Malti, djelomično i zbog rata Karla I. Anžuvinca s Genovom, kad je 1275. opljačkan otok Gozo.[13] Nedugo nakon ovih napada izbija pobuna znana kao Sicilijanska večernja. Kraljevina se dijeli na Napuljsku i Sicilijansku Kraljevinu, koja zajedno s Maltom potpada pod vlast Aragona.[19] Otokom sve do 1409. vladaju rođaci aragonskih kraljeva, nakon čega postaje dio krune Aragonije.[19] U aragonskom su kraljevstvu djeca vladara bila imenovana naslovom kneza Malte. U ovo vrijeme malteško plemstvo doživljava procvat. Od 1397. naslov kneza Malte ponovno dobiva feudalni značaj, te nakon sukoba oko naslova kralj ga ukida. Nakon što je taj naslov ponovno uveden, opet izbijaju svađe u kojima se malteško plemstvo pobunilo protiv kneza Gonsalva Monroya[13].

Malteški vitezovi i Napoleon

Barokna Katedrala sv. Pavla u Mdini.

Godine 1530. španjolski kralj Karlo V. daje otoke viteškom redu Ivanovaca na vječno upravljanje. Malteški su vitezovi 1522. bili istjerani s Roda od Osmanlija. Godine 1565. vitezovi su zajedno s Maltežanima izdržali Veliku opsadu Malte, koju je izvela osmanska mornarica.

Nakon ove opsade odlučilo se pojačati malteške zidine, pogotove u lučkom području gdje je sagrađen novi grad Valletta, nazvan prema velikom meštru Jeanu de la Valetteu. Uzduž obale sagrađeni su i stražarski tornjevi (Wignacourt, Lascaris i de Redin), nazvani prema velikim meštrima koji su naredili njihovu gradnju.

Vlast Ivanovaca završava kada je Napoleon osvojio Maltu u svom ratnom pohodu na Egipat 1798. godine. Ovo osvajanje izvedeno je Napoleonovim lukavstvom: Napoleon je zatražio sigurnu luku kako bi ponovno opskrbio svoje brodove, a nakon što je sigurno ušao u Vallettu, okrenuo je oružje na svoje domaćine. Veliki meštar Ferdinand von Hompesch zu Bolheim je kapitulirao, a Napoleon je nekoliko dana ostao na Malti, tijekom kojih je sustavno pljačkao otok te uspostavio vlastitu upravu. Nakon toga je dalje otplovio prema Egiptu ostavljajući znatan garnizon na Malti.

Francuske okupacijske snage bile su iznimno nepopularne među stanovništvom, djelomično i zbog njihova stava prema vjeri. Stanovništvo se pobunilo protiv financijskih i vjerskih reformi, te su se Francuzi morali sakriti unutar gradskih zidina. Velika Britanija je zajedno s Kraljevstvom Dviju Sicilija slala vojnu pomoć Maltežanima, te su Britanci sa svojom mornaricom blokirali otoke.

Izolirane francuske snage su se, pod generalom Claude-Henrijem Belgrand de Vauboisom, predale 1800., te su otoci potpali pod britansku vlast na čelu s guvernerom Alexanderom Ballom. Maltežani su tada napravili deklaraciju kojom su tražili izravnu zaštitu britanskog monarha, te su zahtijevali da kralj nema pravo ustupiti otoke nekoj drugoj sili.[20]

Britanska vlast i Drugi svjetski rat

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Opsada Malte (Drugi svjetski rat)
Šteta koju je napravila bomba pala u Valletti za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Godine 1814. Pariškim mirovnim sporazumom Malta je službeno postala dio Britanskog Carstva. Zbog svog položaja na pola puta između Gibraltara i Sueskog kanala, Malta je bila važno pomorsko pristanište i smatrana je važnom postajom na putu za Indiju. Godine 1919. britanske su snage pucale na skupinu prosvjednika protiv novih poreza, ubivši četiri Maltežana. Ovaj je incident doveo do znatnog rasta potpore protalijanskim strankama, koje su se protivile britanskoj prisutnosti na otoku. Ovaj je dan poznat kao Sette Giugno (talijanski, 7. lipnja) i na Malti se slavi kao nacionalni blagdan.

Tridesetih godina prošlog stoljeća britanska je Sredozemna flota, koja je bila važan pokretač trgovine na otoku, premještena u Aleksandriju. Malta je odigrala važnu ulogu u Drugom svjetskom ratu, zbog svoje blizine s pomorskim putovima sila Osovina. Zbog hrabrosti koje su Maltežani iskazali u dugotrajnoj borbi protiv neprijateljskih snaga kralj Đuro VI. kolektivno je nagradio Maltežane ordenom George Cross. Replika ove nagrade danas se nalazi u gornjem lijevom kutu zastave Malte.

Nezavisnost

Nakon rata Laburistička je stranka neuspješno probala integrirati Maltu u Ujedinjeno Kraljevstvo. Dana 21. rujna 1964. Malti je odobrena nezavisnost. Prema ustavu iz 1964. Malta je zadržala kraljicu Elizabetu II. kao kraljicu Malte koju predstavlja generalni guverner. Dana 13. prosinca 1974. Malta je postala republika unutar Commonwealtha, na čelu s predsjednikom države. Ugovor o obrani, koji je potpisan ubrzo poslije nezavisnosti i koji je promijenjen 1972., istekao je 31. ožujka 1979., kada su se britanske vojne snage povukle s Malte. Zemlja je 1980. službeno prihvatila politiku neutralnosti, te je do 2004. bila članica Pokreta nesvrstanih. Godine 1989. Malta je ugostila sastanak na vrhu između američkog predsjednika Georgea H. W. Busha i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, koji je signalizirao kraj hladnog rata.

Od 2004. godine Malta je članica Europske unije te se pridružila Eurozoni 1. siječnja 2008. godine, tj. tada je svoju nacionalnu valutu liru zamijenila eurom.[21]

Izvori

  1. ↑ "Gozo". IslandofGozo.org. http://www.islandofgozo.org/history.htm 
  2. ↑ "Brief History of Malta". LocalHistories.org. http://www.localhistories.org/malta.html 
  3. ↑ Old Temples Study Foundation (OTSF)
  4. ↑ Aberystwyth, The University of Wales
  5. ↑ David Trump et al., Malta Before History (2004: Miranda Publishers)
  6. ↑ Old Temples Study Foundation (OTSF)
  7. ↑ Sheehan, Sean. Malta. Marshall Cavendish. ISBN 0761409939. http://books.google.com/books?id=LRGrRy7S750C&pg=PA87&dq=%C4%A6a%C4%A1ar+Qim+and+Mnajdra&sig=ACfU3U1ozj76aQDaWbOpgv4EsJxWGi8jgg 
  8. ↑ Palaeolithic Man in the Maltese Islands, A. Mifsud, C. Savona-Ventura, S. Mifsud
  9. ↑ Daniel Cilia, "Malta Before Common Era", in The Megalithic Temples of Malta.
  10. ↑ "Notable dates in Malta's history". Department of Information - Maltese Government. http://www.doi.gov.mt/EN/islands/dates.asp 
  11. ↑ Owen, Charles. The Maltese Islands. Praeger. http://books.google.com/books?id=OhRCAAAAIAAJ&q=malta+Phoenician++%22trading+post%22&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&pgis=1 
  12. ↑ Terterov, Marat. Doing Business with Malta. GMB Publishing Ltd. ISBN 1905050631. http://books.google.com/books?id=kc7DO3TZEYcC&pg=PA4&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&sig=ACfU3U2Sm0qNg7diIWAe4mLI4LUqiRKNgA#PPA4,M1 
  13. ↑ 13,00 13,01 13,02 13,03 13,04 13,05 13,06 13,07 13,08 13,09 13,10 13,11 Castillo, Dennis Angelo. The Maltese Cross: A Strategic History of Malta. Greenwood Publishing Group. ISBN 0313323291. http://books.google.co.uk/books?id=i5ns5LNtoiUC&pg=PA25&lpg=PA25&dq=MALTA+sEMPRONIUS&source=web&ots=JHcfabryVa&sig=cXCtKu3apl5Y2y7OEhaMvt1CMM0&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result#PPA25,M1 
  14. ↑ Borg, Victor Paul. The Rough Guide to Malta & Gozo. Rough Guides. ISBN 1858286808. http://books.google.com/books?id=o1QO1Tk-FsMC&pg=PA331&dq=byzantine+malta&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U38b0XhbN8wTPyxs2tPEX0RbyVg9w 
  15. ↑ "Brief history of Sicily" (PDF). Archaeology.Stanford.edu. http://archaeology.stanford.edu/MountPolizzo/handbookPDF/MPHandbook5.pdf 
  16. ↑ 16,0 16,1 16,2 Bain, Carolyn. Malta & Gozo. Lonely Planet. ISBN 174059178X. http://books.google.com/books?id=lqHLlLsgi1IC&pg=PA22&dq=malta+arab&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U3QDGMLZFGwiilmVB0bB-Nfsq8X9w 
  17. ↑ Wilson, Andrew. Corpus Linguistics Around the World. Rodopi. ISBN 9042018364. http://books.google.com/books?id=jIP9WiIOtKYC&pg=PA64&dq=Siculo-Arabic+Maltese&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U0ANaOtExtwNoXiIbN9koijAKe_9A 
  18. ↑ "Time-Line". AboutMalta.com. http://www.aboutmalta.com/history/time-Line.htm 
  19. ↑ 19,0 19,1 "History of Sicily". KnowItal.com. http://www.knowital.com/history/sicily/sicily-history.html 
  20. ↑ Holland, James (2003). Fortress Malta: An Island Under Siege, 1940-1943. Miramax Books. ISBN 1-4013-5186-7 
  21. ↑ Cyprus and Malta set to join eurozone in 2008,
v • r • u
Povijest država u Europi
Samostalne države
Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbajdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldova) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)

1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji.  2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom.  3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_Malte&oldid=445144"