Politička podjela Kine

Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 provincije, 5 autonomnih regija, 4 općine pod izravnom upravom vlade i na 2 posebne administrativne regije koje uživaju poveću autonomiju.

Veći prikaz ove karte

Popis provincija

Provincije Narodne Republike Kine

ISO	Ime	Jedn.	Trad.	Pinyin	Pošt.	Krat.	Regija	Tip	Glavni grad	Stanov- ništvo¹	Gustoća²	Površina³	Karta
CN-11	Peking	北京	北京	Běijīng	Peking	京 jīng	Sjever	Opć.	Dongcheng	15,810,000	941	16,800
CN-12	Tianjin	天津	天津	Tiānjīn	Tientsin	津 jīn	Sjever	Opć.	Heping	11,519,000	980	11,305
CN-13	Hebei	河北	河北	Héběi	Hopeh	冀 jì	Sjever	Prov.	Shijiazhuang	68,090,000	363	187,700
CN-14	Shanxi	山西	山西	Shānxī	Shansi	晋 jìn	Sjever	Prov.	Taiyuan	33,350,000	213	156,300
CN-15	Unutrašnja Mongolija	內蒙古	内蒙古	Nèiměnggǔ	Mongolia	蒙 měng	Sjever	Aut.	Hohhot	23,840,000	20	1,183,000		|	}}
CN-21	Liaoning	辽宁	遼寧	Liáoníng	Fengtien	辽 liáo	Sjevero- istok	Prov.	Shenyang	42,170,000	289	145,900
CN-22	Jilin	吉林	吉林	Jílín	Kirin	吉 jí	Sjevero- istok	Prov.	Changchun	27,090,000	145	187,400
CN-23	Heilongjiang	黑龙江	黑龍江	Hēilóngjiāng	Heilungkiang	黑 hēi	Sjevero- istok	Prov.	Harbin	38,170,000	83	454,000
CN-31	Shanghai	上海	上海	Shànghǎi	Shanghai	沪 hù	Istok	Opć.	Huangpu	18,450,000	2,622	6,341
CN-32	Jiangsu	江苏	江蘇	Jiāngsū	Kiangsu	苏 sū	Istok	Prov.	Nanjing	75,495,000	736	102,600
CN-33	Zhejiang	浙江	浙江	Zhèjiāng	Chekiang	浙 zhè	Istok	Prov.	Hangzhou	47,200,000	464	102,000
CN-34	Anhui	安徽	安徽	Ānhuī	Anhwei	皖 wǎ	Istok	Prov.	Hefei	64,610,000	463	139,700
CN-35	Fujian	福建	福建	Fújiàn	Fukien	闽 mǐn	Istok	Prov.	Fuzhou	35,110,000	289	121,300
CN-36	Jiangxi	江西	江西	Jiāngxī	Kiangsi	赣 gàn	Istok	Prov.	Nanchang	42,840,000	257	167,000
CN-37	Shandong	山东	山東	Shāndōng	Shantung	鲁 lǔ	Istok	Prov.	Jinan	91,800,000	586	153,800
CN-41	Henan	河南	河南	Hénán	Honan	豫 yù	Središte (jug)	Prov.	Zhengzhou	98,690,000	591	167,000
CN-42	Hubei	湖北	湖北	Húběi	Hupeh	鄂 è	Središte (jug)	Prov.	Wuhan	60,160,000	324	185,900	Datoteka:China Hubei.svg
CN-43	Hunan	湖南	湖南	Húnán	Hunan	湘 xiāng	Središte (jug)	Prov.	Changsha	66,980,000	316	210,000
CN-44	Guangdong	广东	廣東	Guǎngdōng	Kwangtung	粤 yuè	Središte (jug)	Prov.	Guangzhou	113,040,000	467	180,000	Pogreška pri izradbi sličice:
CN-45	Guangxi	广西	廣西	Guǎngxī	Kwangsi	桂 Guì	Središte (jug)	Aut.	Nanning	48,890,000	207	236,000	Datoteka:China Guangxi.svg
CN-46	Hainan	海南	海南	Hǎinán	Hainan	琼 qióng	Središte (jug)	Prov.	Haikou	8,180,000	241	34,000	Pogreška pri izradbi sličice:
CN-50	Chongqing	重庆	重慶	Chóngqìng	Chungking	渝 yú	Jugo- zapad	Opć.	Yuzhong	31,442,300	382	82,300	Datoteka:China Chongqing.svg
CN-51	Sichuan	四川	四川	Sìchuān	Szechuan	川 chuān	Jugo- zapad	Prov.	Chengdu	87,250,000	180	485,000	Datoteka:China Sichuan.svg
CN-52	Guizhou	贵州	貴州	Gùizhōu	Kweichow	黔 qián	Jugo- zapad	Prov.	Guiyang	39,040,000	222	176,000	Datoteka:China Guizhou.svg
CN-53	Yunnan	云南	雲南	Yúnnán	Yunnan	滇 diān	Jugo- zapad	Prov.	Kunming	44,150,000	112	394,000	Datoteka:China Yunnan.svg
CN-54	Tibet	西藏	西藏	Xīzàng	Tibet	藏 zàng	Jugo- zapad	Aut.	Lhasa	2,740,000	2	1,228,400	Datoteka:China Tibet.svg
CN-61	Shaanxi	陕西	陝西	Shǎnxī	Shensi	陕 shǎn	Sjevero- zapad	Prov.	Xi'an	37,050,000	180	205,600	Pogreška pri izradbi sličice:
CN-62	Gansu	甘肃	甘肅	Gānsù	Kansu	甘 gān	Sjevero- zapad	Prov.	Lanzhou	26,190,000	58	454,300	Datoteka:China Gansu.svg
CN-63	Qinghai	青海	青海	Qīnghǎi	Tsinghai	青 qīng	Sjevero- zapad	Prov.	Xining	5,390,000	7	721,200	Pogreška pri izradbi sličice:
CN-	Ningxia	宁夏	寧夏	Níngxià	Ningsia	宁 níng	Sjevero- zapad	Aut.	Yinchuan	5,880,000	89	66,400	Datoteka:China Ningxia.svg
CN-65	Xinjiang	新疆	新疆	Xīnjiāng	Sinkiang	新 xīn	Sjevero- zapad	Aut.	Ürümqi	19,630,000	12	1,660,400	Pogreška pri izradbi sličice:
CN-91	Hong Kong	香港	香港	Xiānggǎng	Hongkong	港 gǎng	Središte (jug)	PAR	Central	6,985,200	6,352	1,104	Datoteka:China Hong Kong.svg
CN-92	Makao	澳门	澳門	Àomén	Macau	澳 ào	Središte (jug)	PAR	Our Lady of Fatima	520,400	17,310	29	Pogreška pri izradbi sličice:
CN-71	Tajvan†	台湾	臺灣	Táiwān	Formosa	台 tái	Istok	Prov. (sporna)	Taibei	23,000,000	636	35,581	Pogreška pri izradbi sličice:

Bilješke:

¹: 2004.

²: broj stanovnika/km²

³: km²

†: Od svog osnutka 1949., Narodna Republika Kina smatra Tajvan svojom 23. provincijom. Ipak NR Kina nema nikakvu kontrolu nad njim. Republika Kina ima administrativno pravo nad Tajvanom koji vlada na otocima Tajvan, Penghu, Kinmen i Matsu.