Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ožegovići: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ožegovići'''-->'''Ožegovići Barlabaševački''', [[hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka obitelj]], koja je dobila pridjevak prema [[Barlabaševec|Barlabaševcu]], svom starom posjedu u nekadašnjoj [[Križevačka županija|Križevačkoj županiji]]. Prvi poznati pripadnik roda bio je Andrija Ožeg iz Barlabaševaca, kojeg izvori spominju [[1496.]] i [[1526.]] godine. Godine [[1578.]] Nikola Ožeg istaknuo se kao jedan od zapovjednika utvrde Gvozdansko.
Ožegovići Barlabaševački''', [[hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka obitelj]], koja je dobila pridjevak prema [[Barlabaševec|Barlabaševcu]], svom starom posjedu u nekadašnjoj [[Križevačka županija|Križevačkoj županiji]]. Prvi poznati pripadnik roda bio je Andrija Ožeg iz Barlabaševaca, kojeg izvori spominju [[1496.]] i [[1526.]] godine. Godine [[1578.]] Nikola Ožeg istaknuo se kao jedan od zapovjednika utvrde Gvozdansko.


Godine [[1646.]] kralj [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III.]] potvrdio je Ivanu Martinovu Ožegu prava kalničkog plemstva. Članovi obitelji istaknuli su se osobito u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. [[Mirko Ožegović]] (1775.-1869.) je bio senjsko-modruški biskup i poslanik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], koji se zauzimao za obranu [[Hrvatsko državno pravo|hrvatskog državnog prava]] i pobijao teze o pripadnosti [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] [[Ugarska|Ugarskoj]]. U politčkom životu istaknuo se i [[Stjepan Ožegović]] (1770.-1837.) obnašao je dužnosti vijećnika Kraljevskoga sudbenoga stola u [[Zagreb]]u, [[protonotar]]a Kraljevine i poslanika Hrvatskoga sabora na zajedničkom saboru u [[Bratislava|Požunu]] (1825–1827. i 1830.). Stjepanov brat, [[Metel Ožegović]] (1814.-1890.), bio je političar, [[Hrvatski narodni preporod|preporoditelj]] i nasljednik [[barun]]skog naslova. Od članova obitelji u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], istaknuo se [[nafta|naftni]] [[geologija|geolog]] [[Franjo Ožegović]] (1903.-1978.).<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46040 Ožegović - Hrvatska enciklopedija]</ref>
Godine [[1646.]] kralj [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III.]] potvrdio je Ivanu Martinovu Ožegu prava kalničkog plemstva. Članovi obitelji istaknuli su se osobito u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. [[Mirko Ožegović]] (1775.-1869.) je bio senjsko-modruški biskup i poslanik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], koji se zauzimao za obranu [[Hrvatsko državno pravo|hrvatskog državnog prava]] i pobijao teze o pripadnosti [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] [[Ugarska|Ugarskoj]]. U politčkom životu istaknuo se i [[Stjepan Ožegović]] (1770.-1837.) obnašao je dužnosti vijećnika Kraljevskoga sudbenoga stola u [[Zagreb]]u, [[protonotar]]a Kraljevine i poslanika Hrvatskoga sabora na zajedničkom saboru u [[Bratislava|Požunu]] (1825–1827. i 1830.). Stjepanov brat, [[Metel Ožegović]] (1814.-1890.), bio je političar, [[Hrvatski narodni preporod|preporoditelj]] i nasljednik [[barun]]skog naslova. Od članova obitelji u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], istaknuo se [[nafta|naftni]] [[geologija|geolog]] [[Franjo Ožegović]] (1903.-1978.).<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46040 Ožegović - Hrvatska enciklopedija]</ref>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 17:47

Ožegovići Barlabaševački, hrvatska plemićka obitelj, koja je dobila pridjevak prema Barlabaševcu, svom starom posjedu u nekadašnjoj Križevačkoj županiji. Prvi poznati pripadnik roda bio je Andrija Ožeg iz Barlabaševaca, kojeg izvori spominju 1496. i 1526. godine. Godine 1578. Nikola Ožeg istaknuo se kao jedan od zapovjednika utvrde Gvozdansko.

Godine 1646. kralj Ferdinand III. potvrdio je Ivanu Martinovu Ožegu prava kalničkog plemstva. Članovi obitelji istaknuli su se osobito u 19. stoljeću. Mirko Ožegović (1775.-1869.) je bio senjsko-modruški biskup i poslanik Hrvatskog sabora, koji se zauzimao za obranu hrvatskog državnog prava i pobijao teze o pripadnosti Kraljevine Hrvatske i Slavonije Ugarskoj. U politčkom životu istaknuo se i Stjepan Ožegović (1770.-1837.) obnašao je dužnosti vijećnika Kraljevskoga sudbenoga stola u Zagrebu, protonotara Kraljevine i poslanika Hrvatskoga sabora na zajedničkom saboru u Požunu (1825–1827. i 1830.). Stjepanov brat, Metel Ožegović (1814.-1890.), bio je političar, preporoditelj i nasljednik barunskog naslova. Od članova obitelji u 20. stoljeću, istaknuo se naftni geolog Franjo Ožegović (1903.-1978.).[1]

Bilješke

Vanjske poveznice