More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Otomaco''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Otomacan]], nastanjeno uz gornji [[Orinoco]] na jugu [[Venezuela|Venezuele]]. Otomaco su do skora izolirano živjeli od [[lov]]a, [[ribolov]]a i uzgoja [[kukuruz]]a. Prvi puta otkriveni su od Europljana u ranom 18. stoljeću, za koje izvori kažu da su bili [[monogamija|monogamni]], te da su vlasništvo i hranu dijelili zajednički. Otomaci su najpoznatiji po običaju jedenja gline, uzrokovano nedostatkom [[sol]]i, a koju su ponekad miješali sa brašnom. O životu Otomaca upoznat je J. Gumilla, koji o nima piše u svojoj ''Historie naturelle, civile et géographique de l'Orénoque'', izdanu u Avignonu 1758. | |||
''L. H. Gray'' u svojoj "''Circumcision''" navodi da su Otomaci, uz narode kao što su [[Guamo]] i [[Sáliva]] Indijanci, [[Amhara|Abesinci]] i [[Židovi]] vršili obrede [[cirkumcizija|circumciziji]] osam dana po rođenju djeteta. | ''L. H. Gray'' u svojoj "''Circumcision''" navodi da su Otomaci, uz narode kao što su [[Guamo]] i [[Sáliva]] Indijanci, [[Amhara|Abesinci]] i [[Židovi]] vršili obrede [[cirkumcizija|circumciziji]] osam dana po rođenju djeteta. |
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 17:26
Otomaco, pleme američkih Indijanaca porodice Otomacan, nastanjeno uz gornji Orinoco na jugu Venezuele. Otomaco su do skora izolirano živjeli od lova, ribolova i uzgoja kukuruza. Prvi puta otkriveni su od Europljana u ranom 18. stoljeću, za koje izvori kažu da su bili monogamni, te da su vlasništvo i hranu dijelili zajednički. Otomaci su najpoznatiji po običaju jedenja gline, uzrokovano nedostatkom soli, a koju su ponekad miješali sa brašnom. O životu Otomaca upoznat je J. Gumilla, koji o nima piše u svojoj Historie naturelle, civile et géographique de l'Orénoque, izdanu u Avignonu 1758.
L. H. Gray u svojoj "Circumcision" navodi da su Otomaci, uz narode kao što su Guamo i Sáliva Indijanci, Abesinci i Židovi vršili obrede circumciziji osam dana po rođenju djeteta.
Jezik otomaco i porodica Otomacan, danas se vodi kao dio Velike porodice Arawakan.
Literatura
- J. Gumilla, Historie naturelle, civile et géographique de l'Orénoque, Avignon 1758