More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Ustanak Mau Mau''' je ime za pobunu [[narod]]a u Keniji od [[1952.]] do [[1960.]] godine. Iako vojno nisu uspjeli pobijediti, [[Kenija]] je ipak ostvarila [[neovisnost]] [[1963.]] godine. | |||
Povod pobuni su bili nategnuti ekonomski, društveni i rasni odnosi. Tri glavna plemena koja su vodila pobunu su [[Kikuyu]], [[Embu]] i [[Meru (narod)|Meru]].U razdoblju od [[1938.]] – [[1952.]]godine stanoviništvo [[Nairobi]]ja se udvostručilo. Bijeli doseljenici, njih 30.000 zauzeli su 31.000 kilometara četvornih i najpoželjnije obradive površine, a pleme Kikuyu koje je brojilo 1,250 000 ljudi bilo je smješteno na prostoru od 5,200 kilometara četvornih. To nije bilo pravedno. Izbila je oružana borba, sa mnogo poginulih na obje strane. Neki pripadnici pobunjenika su ubijeni, neki zarobljeni u borbama, neki su se predali, a od 70.-100.000 je internirano. | Povod pobuni su bili nategnuti ekonomski, društveni i rasni odnosi. Tri glavna plemena koja su vodila pobunu su [[Kikuyu]], [[Embu]] i [[Meru (narod)|Meru]].U razdoblju od [[1938.]] – [[1952.]]godine stanoviništvo [[Nairobi]]ja se udvostručilo. Bijeli doseljenici, njih 30.000 zauzeli su 31.000 kilometara četvornih i najpoželjnije obradive površine, a pleme Kikuyu koje je brojilo 1,250 000 ljudi bilo je smješteno na prostoru od 5,200 kilometara četvornih. To nije bilo pravedno. Izbila je oružana borba, sa mnogo poginulih na obje strane. Neki pripadnici pobunjenika su ubijeni, neki zarobljeni u borbama, neki su se predali, a od 70.-100.000 je internirano. |
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:45
Ustanak Mau Mau je ime za pobunu naroda u Keniji od 1952. do 1960. godine. Iako vojno nisu uspjeli pobijediti, Kenija je ipak ostvarila neovisnost 1963. godine.
Povod pobuni su bili nategnuti ekonomski, društveni i rasni odnosi. Tri glavna plemena koja su vodila pobunu su Kikuyu, Embu i Meru.U razdoblju od 1938. – 1952.godine stanoviništvo Nairobija se udvostručilo. Bijeli doseljenici, njih 30.000 zauzeli su 31.000 kilometara četvornih i najpoželjnije obradive površine, a pleme Kikuyu koje je brojilo 1,250 000 ljudi bilo je smješteno na prostoru od 5,200 kilometara četvornih. To nije bilo pravedno. Izbila je oružana borba, sa mnogo poginulih na obje strane. Neki pripadnici pobunjenika su ubijeni, neki zarobljeni u borbama, neki su se predali, a od 70.-100.000 je internirano.
U ožujku 1953. godine pozatvarano je nekih 50 000 Kikuya. Zatim su u samom glavnom gradu Nairobiju pohvatana 165 462 Afrikanca, 136 117 preslušano, 68 984 izvedeno pred sud, a 12 924 proglašeno krivima i kažnjeno. Smrtna kazna je do sredine 1954. bila izvršena nad 505 Kikuya. 223 su obješena zbog dokazanog ubojstva, 172 zbog protuzakonitog posjedovanja vatrenog oružja, 88 radi suradnje s "teroristima", 14 zbog polaganja protuzakonitih zakletvi, 6 radi pridonašanja razvoju "terorista" te 2 radi opskrbe "terorista". Britanci su na gušenje pobune do 1954. potrošili 36 500 000 funti. Navodni teroristi Mau Mau u prvim dvjema godinama djelovanja usmrtili su tek 53 bijelca, od toga 25 građanskih osoba. Poginulo je nekoliko tisuća Britancima pokornih Afrikanaca i 21 Azijat.[1]
Izvori
- ↑ John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 209.-260.