Razlika između inačica stranice »Maquiritari jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Maquiritari jezik''' (maiongong, maquiritare, yekuana, de'cuana, ye'cuana, maquiritai, soto, cunuana, pawana; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=mch mch]), jezik [[Maquiritare]] Indijanaca sa rijeka{{Pojasniti|Imena nekih rijeka su kriva, treba ispraviti}} [[Paragua (rijeka u Venezueli)|Paragua]] (srednji tok), [[Caura (rijeka u Venezueli)|Caura]], [[Erebato]], gornji [[Ventuari]], gornji [[Auaris]], [[Matacuni]], [[Cuntinano]], [[Padamo]] i [[Cunucunuma]], uz brazilsku granicu u državama [[Bolivar]] i [[Amazonas (država u Venezueli)|Amazonas]]. Na području [[Brazil]]a govori se u državi [[Roraima]]. | |||
Etnički se grupa sastoji od nekoliko lokalnih skupina koje se služe vlastitim dijalektima, to su: [[Cunuana]], [[decuana|De’cuana (Wainungomo)]], [[Pawana]], [[Ihuruana]], [[Maitsi]], [[yecuana|Mayongong (Ye’cuana, Yekuana)]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=mch Ethnologue (16th)]</ref>. U Brazilu ih nazivaju Mayongong. | Etnički se grupa sastoji od nekoliko lokalnih skupina koje se služe vlastitim dijalektima, to su: [[Cunuana]], [[decuana|De’cuana (Wainungomo)]], [[Pawana]], [[Ihuruana]], [[Maitsi]], [[yecuana|Mayongong (Ye’cuana, Yekuana)]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=mch Ethnologue (16th)]</ref>. U Brazilu ih nazivaju Mayongong. |
Trenutačna izmjena od 12:49, 23. ožujka 2022.
Maquiritari jezik (maiongong, maquiritare, yekuana, de'cuana, ye'cuana, maquiritai, soto, cunuana, pawana; ISO 639-3: mch), jezik Maquiritare Indijanaca sa rijeka[Imena nekih rijeka su kriva, treba ispraviti] Paragua (srednji tok), Caura, Erebato, gornji Ventuari, gornji Auaris, Matacuni, Cuntinano, Padamo i Cunucunuma, uz brazilsku granicu u državama Bolivar i Amazonas. Na području Brazila govori se u državi Roraima.
Etnički se grupa sastoji od nekoliko lokalnih skupina koje se služe vlastitim dijalektima, to su: Cunuana, De’cuana (Wainungomo), Pawana, Ihuruana, Maitsi, Mayongong (Ye’cuana, Yekuana)[1]. U Brazilu ih nazivaju Mayongong.